Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u kolovozu 118,4 boda i uvećan je za 0,3 boda u odnosu na prošli mjesec. Time se ponovo približio najvišoj razini od ulaska Hrvatske u EU od 119 bodova, dosegnutoj u ožujku.

Pritom su očekivanja u industriji i maloprodaji u mjesecu na izmaku dosegnula najvišu razinu od ulaska Hrvatske u EU.

Indeks koji mjeri očekivanja u maloprodaji uvećan je u odnosu na srpanj za 4,5 bodova, na 18,6 bodova. Osjetno je poboljšan i optimizam u industriji, uz rast odgovarajućeg indeksa u odnosu na prošli mjesec za 2,4 boda, također na najvišu razinu od ulaska u EU, od 14,3 boda.

Vrijednost indeksa koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru gotovo je udvostručena u odnosu na srpanj, poskočivši na 3,1 bod.

Najviše su pak pogoršana očekivanja potrošača u Hrvatskoj, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 1,1 bod, na minus 17 bodova.

Blago je pogoršano i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u klizanju indeksa za 0,7 bodova, na 19,8 bodova.

Raspoloženje u EU stabilno nadomak najviše razine u 10 godina

Na razini Europske unije ESI je u kolovozu iznosio 111,9 bodova i bio je tek neznatno ispod najviše razine u 10 godina, od 112,2 boda, dosegnute u srpnju, pokazuju izračuni Europske komisije.

Takav rezultat proizlazi iz nepromijenjenog raspoloženja u industriji i među potrošačima, iskazanog u gotovo nepromijenjenim vrijednostima odgovarajućih indeksa, od 5,4 odnosno minus 2,3 boda.

Očekivanja u uslužnom sektoru blago su poboljšana, uz rast pratećeg indeksa za 0,4 boda.

Nasuprot tome, indeks očekivanja u maloprodaji oštro je pao, za 4,4 boda u odnosu na srpanj, kliznuvši na 1,6 bodova. Pogoršana su i očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana u padu indeksa za 1,4 boda, na minus 5,3 boda.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, osjetno su pogoršana očekivanja u Britaniji, uz pad ESI-ja za 3,6 bodova. U Poljskoj raspoloženje je ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na srpanj, pokazuje istraživanje EK.

Blago poboljšanje u eurozoni

Ekonomska klima u eurozoni blago je pak poboljšana u odnosu na srpanj, te je ESI uvećan za 0,6 bodova, izjednačivši se onime u EU.

Ukupni je ESI time pratio rast indeksa koji mjeri očekivanja u industriji eurozone. Gotovo identičan je rast, za 0,7 bodova, zabilježio i indeks koji mjeri očekivanja u uslužnom sektoru.

Najviše je pak pogoršano raspoloženje u maloprodaji, za 2,3 boda, te u građevinskom sektoru, za 1,5 bodova.

Povjerenje potrošača zadržalo se više-manje na prošlomjesečnoj razini.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše poskočio talijanski ESI, za 3,6 bodova. Slijedi Francuska sa skokom indeksa za 1,7 bodova, te Španjolska s 1,4 boda.

U Njemačkoj je gospodarska klima blago pogoršana, uz pad ESI-ja za 0,6 bodova.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni u kolovozu pokazalo blago poboljšanje, uz rast BCI-ja za 0,05 bodova, na 1,09 bodova. Pritom su osjetno poboljšana očekivanja menadžera vezano za proizvodnju. Nešto su bolje i njihove ocjene zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u proteklom razdoblju.

Izrazito su pak pogoršane ocjene izvoznih narudžbi, navodi se u izvješću EK.