Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u studenom 122,4 boda, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na listopad kada je drugi mjesec zaredom zabilježio najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju, od 122,5 bodova.

Najviše je u mjesecu na izmaku poboljšano raspoloženje u maloprodajnom sektoru, iskazano u skoku odgovarajućeg indeksa za 5,5 bodova, na 12,5 bodova. Izrazito su poboljšana i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 3,4 boda, na minus četiri boda.

Raspoloženje u uslužnom sektoru i među potrošačima zadržalo se u studenom gotovo na razini prošlog mjeseca. Tako je indeks očekivanja potrošača porastao skromna 0,3 boda, na minus 16,6 bodova. U uslužnom je sektoru pak kliznuo za 0,1 bod, na 23,4 boda.

Zamjetno su pogoršana tek očekivanja u industriji, čiji je indeks u mjesecu na izmaku pao za 1,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 3,2 boda.

Neznatno pojačan optimizam u EU

Na razini Europske unije indeks ekonomske klime porastao je 0,4 boda, na 107,3 boda, signalizirajući blago pojačan optimizam, utvrdili su u Europskoj komisiji.

Maloprodajni je sektor i na razini EU prednjačio snažno pojačanim optimizmom, iskazanim u skoku odgovarajućeg indeksa za 3,3 boda. Poboljšana su i očekivanja u građevinskoj industriji i među potrošačima, iskazana u rastu odgovarajućih indeksa za 1,3 boda.

U industriji je pak raspoloženje blago poboljšano, uz rast indeksa za 0,4 boda.

Blago su pak pogoršana tek očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks smanjen za 0,6 bodova, pokazuju podaci Bruxellesa.

Među vodećim je gospodarstvima Europske unije koja nisu u eurozoni znatno poboljšano raspoloženje u Velikoj Britaniji, čiji je ESI porastao za 1,5 bodova, dosegnuvši razinu iz razdoblja prije referenduma o članstvu u Uniji, napominju u Komisiji.

U Poljskoj je pak raspoloženje pogoršano, iskazano u padu indeksa za 1,6 bodova.

Raspoloženje u eurozoni više-manje nepromijenjeno

Indeks ekonomske klime u eurozoni iznosio je u studenom 106,5 bodova i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost za prošli mjesec.

Najviše je poboljšano raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu odgovarajućeg indeksa za 1,9 bodova, te u građevinskom sektoru, za 1,5 bodova. Izrazito je pojačan i optimizam u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks uvećan 1,1 bod.

U uslužnom sektoru očekivanja su ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec.

Blago je pogoršano samo raspoloženje u industriji, iskazano u klizanju odgovarajućeg indeksa za 0,5 bodova.

U odvojenom je izvješću Europska komisija izvijestila i da je indeks poslovne klime u eurozoni (BCI) pao za 0,14 bodova, na 0,42 boda. Glavni su razlog zamjetno pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju. Blago su pogoršane i procjene ukupnih i izvoznih narudžbi dok su očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju ostala nepromijenjena.