Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj kliznuo je u veljači za pola boda u odnosu na siječanj, na 114,8 bodova. Time se dodatno udaljio od najviše razine od ulaska u EU, od 115,5 bodova, koju je dosegnuo u prosincu, pokazuju podaci Europske komisije.

Najveći su uteg u mjesecu na izmaku bila osjetno pogoršana očekivanja u maloprodaji, iskazana u klizanju indeksa za 2,5 bodova u odnosu na siječanj, na 7,8 bodova. Znatno je pao i indeks koji mjeri očekivanja u uslužnom sektoru, za 2,1 bod, na 19,7 bodova.

Blaže su pak pogoršana očekivanja u industriji, čiji je indeks oslabio za 0,8 bodova, na 6,0 bodova.

Među pozitivnim trendovima izdvojilo se poboljšano raspoloženje potrošača, koje je u veljači dosegnulo najvišu razinu od pristupanja Hrvatske EU, iskazano u vrijednosti odgovarajućeg indeksa od minus 13,7 bodova. Time je njegova vrijednost poskočila za 3,4 boda u odnosu na siječanj, pokazuje istraživanje EK.

Poboljšana su i očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 0,8 bodova, na minus 3,4 boda.

Bez promjena u EU

Na razini EU ekonomska je klima u mjesecu na izmaku gotovo stagnirala u odnosu na siječanj, uz rast ESI-ja za samo 0,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj, na 108,9 bodova.

Pritom je poboljšano raspoloženje u proizvodnom, uslužnom i građevinskom sektoru bilo protuteža slabijim očekivanjima u maloprodaji i među potrošačima.

Najviše je pritom poskočio indeks koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru, za 2,1 bod. Zamjetno su poboljšana i očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 1,4 boda.

Osjetno je blaže porastao indeks koji mjeri raspoloženje u industriji i među potrošačima, za po pola boda.

Protuteža su pak bila pogoršana očekivanja među potrošačima, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 0,9 bodova.

Među najvećim gospodarstvima EU koja nisu u eurozoni znatno je poboljšano raspoloženje u Britaniji, čiji je indeks poskočio za 2,3 boda. Nasuprot tome, raspoloženje u Poljskoj oslabio je u siječnju, te je indeks oslabio za 0,7 bodova, napominju u Bruxellesu.

Stagnacija i u eurozoni

Na razini eurozone očekivanja su također u veljači bila gotovo nepromijenjena u odnosu na siječanj, uz rast ESI-ja za samo 0,1 bod, na 108 bodova.

Pritom je povjerenje u građevinskom sektoru osjetno ojačalo, iskazano u skoku indeksa za 2,6 bodova, a zamjetno je poboljšano i raspoloženje u industriji, čiji je indeks uvećan za jedan bod u odnosu na siječanj.

Blago su pak poboljšana očekivanja u industriji, iskazana u rastu indeksa za pola boda.

Povjerenje potrošača osjetno je pak pogoršano, iskazano u klizanju indeksa za 1,4 boda.

Očekivanja u maloprodaji blago su prigušena, uz pad indeksa za 0,4 boda.

U odvojenom je izvješću Komisija također izvijestila da je indeks poslovne klime (BCI) u eurozoni neznatno porastao u veljači u odnosu na siječanj, za 0,06 boda, na 0,82 boda.

Blago je poboljšanje očekivanja u poslovnom sektoru rezultat osjetno bolje ocjene menadžera o stanju u ukupnim i u knjigama izvoznih narudžbi. Nasuprot tome, pogoršane su njihove ocjene zaliha gotovih proizvoda i očekivanja vezana za proizvodnju.