Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno je poboljšana u lipnju, prvi puta u šest mjeseci, dok je na razini Europske unije ostala uglavnom nepromijenjena, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u lipnju za 1,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 117,8  bodova, pokazuje istraživanje Europske komisije. Time je zabilježio izrazitiji rast prvi puta od kraja prošle godine.

Raspoloženje je u tekućem mjesecu poboljšano je u većini sektora hrvatskog gospodarstva a najviše u maloprodaji, čiji je podindeks skočio za 6,9 bodova u odnosu na svibanj i iznosio 16,8 bodova. Izrazito su poboljšana i očekivanja u industriji, iskazana u rastu odgovarajućeg podindeksa s nula na 2,9 bodova.

Blago je poboljšano i raspoloženje u uslužnom sektoru, uz rast odgovarajućeg podindeksa za 0,5 bodova, na 16,3 boda.

Pogoršanje je zabilježeno samo u građevinskom sektoru i među potrošačima, čiji su podindeksi smanjeni za 0,4 odnosno 0,7 bodova, na minus 12,6 odnosno minus 20,8 bodova, pokazuje istraživanje EK.

Na razini Europske unije očekivanja su u lipnju ostala uglavnom nepromijenjena, uz rast indeksa ekonomske klime (ESI) za 0,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost za prethodni mjesec, na 105,7 bodova.

Pritom je raspoloženje poboljšano samo u industriji, iskazano rastom odgovarajućeg podindeksa za 1,1 bod, na minus 2,3 boda.

Slabija su pak očekivanja zabilježena u svim ostalim gospodarskim sektorima. Tako je podineks za građevinski i maloprodajni sektor kliznuo za 1,4 boda, na minus 14,6 odnosno 1,6 bodova. U uslužnom sektoru podindeks je pao za 0,7 bodova na 9,3 boda.

Očekivanja potrošača ostala su gotovo nepromijenjena, uz klizanje podindeksa za 0,1 bod, na minus 5,8 bodova, pokazuje istraživanje.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, indeks za Poljsku ostao je uglavnom nepromijenjen dok je onaj Velike Britanije poskočio za 1,3 bodova.

Blago pogoršanje u eurozoni

Indeks ekonomske klime (ESI) koji mjeri očekivanja u eurozoni kliznuo je pak za 0,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za svibanj i iznosio je 104,4 boda.

Raspoloženje se pogoršalo u svim segmentima gospodarstva, uz izuzetak industrije. Najviše su pogoršana očekivanja u maloprodaji, čiji je podindeks pao za 2,5 bodova. Pogoršana su očekivanja i u građevinskom i uslužnom sektoru, uz pad odgovarajućih podindeksa za po 0,5 bodova, te među potrošačima, čiji je podindeks pao za 0,3 boda.

Poboljšano je jedino raspoloženje u industriji, čini je podindeks porastao za 0,9 bodova, na minus 2,8 bodova.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše porastao ESI koji mjeri očekivanja u Nizozemskoj, za 2,1 bod. U Njemačkoj je njegov rast iznosio 1,6 bodova, a u Španjolskoj  0,8 bodova.

Talijanski je pak ESI potonuo 3,6 bodova a francuski za 1,7 bodova.

U odvojenom je izvješću EK izvijestila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) eurozone u lipnju gotovo stagnirao u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši za 0,04 boda, na 0,22 boda. Razlog su po EK pogoršane ocjene menadžera o izvoznim knjigama narudžbi, zalihama gotovih proizvoda i proizvodnji u prethodnom razdoblju. Bolja su pak očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju i ukupnih knjiga narudžbi.