Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u siječnju 115,3 boda i time se zadržao nadomak revidirane vrijednosti za prosinac, od 115,5 bodova, inače najviše od pristupanja Europskoj uniji.

Europska komisija u siječanjskom izvješću redovno objavljuje revidirane vrijednosti indeksa u prošloj godini. Mjesečne vrijednosti ESI-ja za Hrvatsku u prosjeku su snižene za osam bodova.

Na početku nove godine poboljšana su samo očekivanja u hrvatskom proizvodnom sektoru, čiji je indeks porastao za 1,7 bodova, na 6,8 bodova.

Najviše je pak pogoršana klima u uslužnom sektoru, čiji je indeks potonuo četiri boda u odnosu na prosinac i iznosio je 21,8 bodova. Zamjetno su oslabljena i očekivanja potrošača, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 2,2 boda, na minus 17,1 bod. Pogoršanje bilježi i građevinski sektor, čiji je indeks kliznuo za 1,6 bodova, na minus 4,2 boda.

Najblaže su prigušena očekivanja u maloprodaji, čiji je indeks oslabio za 0,4 boda, na 10,3 boda.

Stabilna klima i u EU

Ekonomska je klima na početku nove godine bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec i na razini Europske unije u cjelini, iskazana u klizanju ESI-ja za samo 0,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost indeksa u prosincu. ESI je tako u siječnju iznosio 108,7 bodova.

Pritom je poboljšano raspoloženje u industriji, iskazano u rastu indeksa za skromnih 0,8 bodova, bilo protuteža padu indeksa u svim ostalim sastavnicama gospodarstva.

Najviše su pali indeksi koji mjere očekivanja u maloprodajnom i uslužnom sektoru, za 1,8 odnosno 1,7 bodova.

Tek blago pogoršanje raspoloženja zabilježeno je u građevinskom sektoru, čiji je indeks oslabio 0,6 boda u odnosu na prosinac. Još je blaže prigušeno raspoloženje potrošača, za 0,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, osjetno poboljšano raspoloženje u Poljskoj, čiji je indeks poskočio za dva boda u odnosu na prosinac, nadoknadilo je osjetno slabije raspoloženje u Velikoj Britaniji, iskazano u padu ESI-ja za 1,4 boda, napominju u Komisiji.

Blago poboljšanje u eurozoni

Indeks menadžera nabave za eurozoni blago je pak porastao u siječnju, za 0,4 boda u odnosu na prošli mjesec, i iznosio je 108,2 boda.

Najviše su poboljšana očekivanja u industriji, iskazana u rastu odgovarajućeg indeksa za 0,8 bodova.

Skromnije je poboljšanje zabilježeno u uslužnom sektoru i među potrošačima, čiji su indeksi uvećani 0,4 boda u odnosu na prosinac. Pritom je Komisija blago naviše revidirala vrijednost indeksa koji mjeri očekivanja potrošača u prosincu.

U prvom ovogodišnjem mjesecu pogoršana su tek očekivanja u maloprodajnom i građevinskom sektoru, iskazana u padu odgovarajućih indeksa za 1,1 odnosno 0,7 boda, utvrdili su u Komisiji.

Među vodećim je gospodarstvima pad ESI-ja zabilježen samo u Francuskoj, i to za 0,6 boda.

Njemački je indeks menadžera nabave ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prosinac.

Najsnažnije je pak porastao španjolski ESI, za 1,4 boda. Slijede Italija i Nizozemska s rastom indeksa za 1,3 boda.

U odvojenom je izvješću Komisija izvijestila i da je indeks poslovnih očekivanja (BCI) u siječnju ostao nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 0,77 bodova. Pritom su znatno poboljšana očekivanja menadžera o proizvodnji i izvoznim narudžbama u predstojećem razdoblju bila protuteža osjetno slabijoj ocjeni proizvodnje u prethodnom razdoblju.

Njegove su ocjene ukupnih knjiga narudžbi i zaliha gotovih proizvoda pak ostale nepromijenjene.