Europska komisija u srijedu je objavila Godišnji pregled rasta u EU, Izvješće o mehanizmu upozoravanja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize.

U Izvješću o mehanizmu upozoravanja (IMU), koje služi kao sredstvo za analizu namijenjeno otkrivanju makroekonomskih neravnoteža, utvrđeno je da će 13 država članica biti predmet detaljnog preispitivanja u 2019. U okviru tih preispitivanja procijenit će se postoje li stvarno makroekonomske neravnoteže.

Države članice za koje je utvrđeno postojanje neravnoteža u prethodnom ciklusu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) automatski će biti obuhvaćene detaljnim preispitivanjem u 2019. - to su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska. Grčka i Rumunjska isto će tako biti predmet detaljnog preispitivanja.

Komisija će rezultate detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru izvješća po državama članicama u veljači ili ožujku 2019. Tada će ocijeniti treba li pokretati korektivni mehanizam za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, a na temelju ocjene je li reformski program Vlade dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.

"U ožujku 2018. godine Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su povezane s viskom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranih u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija, dodajući da svi indikatori imaju pozitivan trend, ali da su tri indikatora i dalje iznad indikativnog praga - neto međunarona investicijska pozicija (NIIP), javni dug i stopa nezaposlenosti.

Stručnjaci Europske komisije zaduženi za Hrvatsku ističu da bi, ako se nastave ovakvi pozitivni trendovi, sljedeće godine hrvatsko gospodarstvo moglo imati makroekonomske neravnoteže, ali ne više prekomjerne kao što je to bilo u proteklih pet godina.

Kao primjer pozitivnog trenda navode smanjenje javnog duga i poboljšanje neto međunarodne investicijske pozicije, koja je 2010. bila negativna u visini od 90 posto BDP-a, a u drugom kvartalu ove godine u minusu od 59,8 posto. Neto međunarodna investicijska pozicija je omjer imovine i obveza koje gospodarstvo ima prema inozemstvu.

Komisija u zaključku za Hrvatsku kaže da ekonomski pokazatelji ukazuju na i dalje visok javni dug, iako je u padu te na valutnu izloženost u svim gospodarskim sektorima te da je za trajnu korekciju iznimno važno podizanje potencijala rasta. Negativna neto međunarodna investicijska pozicija u velikoj mjeri održava karakter izravnih stranih ulaganja, koje su uglavnom bile u banke, a koje onda dobit iznose u svoje matične zemlje.

Komisija navodi da je u Hrvatskoj smanjena jedinična cijena rada, što pridonosi konkurentnosti, a kao rezultat toga Hrvatska je povećala svoj udio na tržištu, iako sporije nego ranijih godina. Privatni sektor nastavlja s razduživanjem unatoč oporavku kreditnih tokova u 2017. godini. Smanjenje loših kredita u bankarskom sektoru je usporeno, a veliki dio zajmova nefinancijskim korporacijama ostaje neservisiran.

Udio javnog duga je dodatno pao, između ostaloga i zbog poboljšane bilance središnje države. Stopa nezaposlenosti se nastavlja smanjivati, ali participacija na tržištu rada i dalje ostaje vrlo niska, što zajedno sa slabom produktivnošću i dalje utječe na potencijal rasta.

Prema posljednjim podacima Eurostata, udio javnog duga u hrvatskom BDP-u na kraju drugog tromjesečja bio je na 76,1 posto. To je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a. Nadalje, stopa nezaposlenosti, mjerena ILO-ovom metodologijom, u rujnu je iznosila 8,2 posto.

Komisija još navodi da su rizici povezani s najvećim poslodavcem u zemlji Agrokorom smanjeni, nakon što su njegovi vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja duga.