BRUXELLES - Ulazak Hrvatske u EU i primjena principa "tradicionalne trgovine "neće promijeniti asimetriju u trgovinskom režimu, koji će nastaviti biti u korist pristupa bh. proizvoda na tržište EU, poručuju iz Bruxellesa.

Trgovinski režim EU i BiH je asimetričan od 2000. godine, što znači da 27 država članica još nema pun pristup bosanskohercegovačkom tržištu, dok je BiH od 2008. godine i stupanja na snagu Prijelaznog sporazuma zadržala svoj povlašteni položaj koji proistječe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", poručuju u Europskoj komisiji povodom zahtjeva Bruxellesa da se od 1. srpnja omogući nastavak i širenje bescarinskog izvoza iz Hrvatske i EU u BiH.

„BiH uživa gotovo potpuno slobodan pristup na tržište EU, u svih 27 zemalja koje ukupno imaju preko 500 milijuna stanovnika. To je važno izvozno tržište za BiH, dok istovremeno, BiH ne omogućava isti pristup robi iz EU", objašnjava za DW, glasnogovornik komesara za proširenje, Peter Stano.

„Ulaskom Hrvatske u EU, trgovinski režim evropske dvadesetsedmorke mora da se proširi i na tu zemlju. U svim prethodnim proširenjima to se završavalo preko principa tradicionalne trgovine nove članice i susjednih zemalja. U pitanju je standardna procedura kojim se omogućava nastavak postojeće trgovine."

Isti princip sada je uzet kao prijedlog Europske komisije prilikom ulaska Hrvatske u EU, kažu u Briselu. I dok u BiH ocjenjuju da se ovakvim zahtjevom Bruxellesa, zapravo traži "kapitulacija" u pregovorima o dodatnom protokolu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da BiH nije spremna na prihvatanje principa tradicionalne trgovine, iz Europske komisije poručuju:

"Ovi protokoli neće promjeniti asimetriju u trgovinskom režimu, koji će nastaviti biti u korist pristupa bh. proizvoda na tržište EU", kaže Stano za DW.

To znači da će BiH zadržati bescarinski pristup, sada sa hrvatskim, ka uvećanom EU tržištu za gotovo sve proizvode.", kaže Stano objašnjavajući da je europsko tržište i do sada bilo otvoreno za svu robu iz BiH, izuzev šećera, vina, teletine i ribe.

Istovremeno, u Europskoj komisiji upozoravaju da će problem budućeg izvoza BiH u Hrvatsku, kao članicu EU, više biti povezan sa neusklađivanjem zakonodavstva i standarda zemlje sa europskim fotosanitarnim, veterinarskim i standardima u okviru sigurnosti hrane, nego sa koncesijama i kvotama.

"Usprkos svoj našoj tehničkoj pomoći i preporukama, BiH još nije uspjela uspostaviti odgovarajuće procedure koje bi ispunjavale neophodne bezbjednosne standarde. Entiteti i država nisu se još dogovorili o sistemu kontrole. Trgovinski režim BiH i budućih članica EU ne smije biti talac nedostatka mogućnosti BiH da ispuni naše preporuke u području usklađivanja zakonodavstava", zaključuje Stano u razgovoru za DW.