Europska komisija (EK) predstavit će u srijedu 300 milijardi eura vrijedan plan investicija koji bi se u velikoj mjeri trebao oslanjati na Europsku investicijsku banku (EIB) a mogao bi uključiti i osnivanje novog investicijskog fonda, pišu europski mediji.

Proteklih su tjedana radne skupine EK, EIB-a i zemalja-članica EU-a razmatrale financijske i strukturne uvjete toga plana, pri čemu je povjerenik EU-a za ekonomsku i monetarnu politiku Pierre Moscovici u razgovoru za francuski list Les Echos istaknuo da su u Bruxellesu skloniji opciji osnivanja novog fonda, nego povećanju kapitala EIB-a.

Banka je inače u više navrata bila izložena kritici - ponajviše u Francuskoj - da njezino povećanje kapitala u 2012. za 10 milijardi eura nije donijelo značajnije rezultate. Dokapitalizacija je trebala u trogodišnjem razdoblju omogućiti do 60 milijardi eura dodatnih kredita i privući ukupno 200 milijardi eura ulaganja privatnog sektora ponajprije u infrastrukturu, ekološku proizvodnju energije i tehnologiju.

Junkerov će tim vjerojatno izdvojiti dio sredstava iz europskog proračuna u posebne financijske instrumente u sklopu sedmogodišnjeg plana proračunske potrošnje u EU, uključujući kredite, jamstva i razne instrumente podjele rizika, kažu izvori za EurActiv. Tako bi se temeljem 20 do 30 milijardi eura iz EU proračuna moglo privući 10 do 15 puta više privatnih ulaganja, posebno s obzirom na jamstvo pokrivanja prvih gubitaka, tumače EU dužnosnici.

Ti bi se instrumenti koristili u koordinaciji s EIB-om, pri čemu pojedini političari upozoravaju da bi ovaj puta prioritet u odlučivanju o financiranju projekata trebala imati politika.

Tako francuski zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Dominique Riquet, koji untar parlamenta pokušava oformiti grupu za investicije, upozorava: "Moć odlučivanja mora biti u rukama političara a ne financijskih institucija. Trenutno EIB bira projekte koji su mu prezentirani a stvari bi trebale biti upravo suprotne ako želimo postići pravu koherentnost".

Trenutno je glavna svrha EIB-ovog vrhunskog kreditnog, trostrukog ′A′ rejtinga da "upravitelji budu zadovoljni a ne da se ispuni javna svrha" te institucije, upozorava.

"EIB ljubomorno čuva vrhunski kreditni rejting ′trostruki A′, što je potpuno besmisleno jer ne pomaže nikome", slaže se neimenovani visoki francuski državni službenik u izjavi za francuski ogranak europskog informativnog portala EurActiv.

Banka se prema statutu može zaduživati najviše dva i pol puta u odnosu na visinu vlastitog kapitala, a zazire od rizičnih ulaganja, pri čemu EurActiv ističe da je upravno nesklonost riziku među glavnim razlozima izostanka ulaganja u Europi.

U međuvremenu su članice EU-a i uprave EK već počele dostavljati argumente za dio planiranog investicijskog ′kolača′. "Prvo treba odrediti prioritetne sektore koji će generirati najviše projekata, uključujući velike projekte u pojedinim zemljama EU-a", pojasnio je u razgovoru za EurActiv profesor ekonomije na pariškom sveučišitu Olivier Marty.

Po njegovom bi mišljenju Junckerov plan mogao biti odgovor na veliki aktualni makrogospodarski problem - nedostatnu potražnju.

"Povećana ulaganja mogla bi poduprijeti kratkoročnu potražnju, paralelno podupirući potencijalni rast, što bi koristilo i rastu i zapošljavanju", tumači taj stručnjak. Smatra da je europski anemični gospodarski rast rezultat začaranog kruga slabih ulaganja i nedostatne unutarnje potražnje.

"Pokretači unutarnje potražnje složeni su a čini se da najvećim dijelom spadaju u domenu psihologije budući da je stvarna kupovna moć europskih građana u porastu, dok potrošnja ostaje slaba", ističe Marty.