Umjesto da plasiraju novac gospodarstvu, kao što ih ECB negativnom kamatom na depozite želi natjerati, poslovne banke mogle bi ga prenijeti u središnje banke izvan eurozone, ili podići kamate na prekonoćnom tržištu novca.

Ovog četvrtka bit će održana redovita mjesečna sjednica Europske središnje banke na kojoj bi trebali biti objavljeni detalji najavljene negativne kamatne stope za depozite, što bi bio prvi takav potez ECB-a, podsjeća Reuters.

Riječ je o ideji da bi banke morale platiti da drže svoj novac preko noći u ECB-u, što je način da ih se prisili da više novca posuđuju, kako bi potakle rast ekonomije, prije svega malim i srednjim poduzećima.

Ali, postoji i opasnost da porastu kamate na novčanom tržištu, što bi efektivno dovelo do smanjenja, umjesto povećavanja raspoložive količine novca.

"Ako svoju likvidnost neće koristiti kod nas nego za druge namjene, to bi bilo dobro za ekonomiju. I upravo to želimo vidjeti", izjavio je potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio za Reuters.

Konkretan utjecaj reza kamatne stope za depozite koja je sad na nuli, ovisit će o tome kako će mjera biti oblikovana, kao i o tome kakve će biti popratne mjere. No, zasad će bankama biti teško da izbjegnu dodatni trošak držanja barem dijela svojeg novca kod ECB-a nakon što ta mjera bude provedena.

Umjesto da povećavaju kreditiranje tvrtaka, banke bi mogle odgovoriti micanjem novca iz ECB-a u druge središnje banke izvan eurozone, stavljanjem novca u trezore, kao i prebacivanjem troškova na klijente, te na kraju, držanjem manje gotovine u bilancama.

Kako bi izbjegli takve scenarije i natjerali banke da posuđuju više novca, ECB će morati osmisliti "mrkvu" koja će banke destimulirati od toga da jednostavno taj novac utroše na sigurnu imovinu poput državnih obveznica.

Jeftin pristup novcu za kreditiranje

Ciljana dugoročna operacija financiranja, ili tzv. LTRO za banke, jednostavno, davati im jeftin pristup novcu za posuđivanje, bilo bi najizglednije.

Constancio je izjavio sa ukoliko se ECB na to odluči, da će to biti "ciljano", što znači da će biti uvjetovano da banke ne mogu novac staviti sa strane.

Detalji plana bit će poznati u četvrtak, a utjecaj će ovisiti o usvojenoj negativnoj kamati i tome kako će ECB prilagoditi svoja pravila držanja novca u središnjoj banci. ECB zahtijeva od banaka u eurozoni da drže minimalne rezerve na tekućem računu kod središnje banke, i ne plaća bankama za držanje novca koji premašuje minimum na tom računu, pa su banke tradicionalno države svoje novce na depozitnim računima gdje su u prošlosti zarađivale kamatu.

Kako je depozitna stopa sad na nuli, banke ne zarađuju nikakvu kamatu na novac iznad minimalne rezerve na bilo kojem od računa u ECB. S negativnom depozitnom stopom, ECB će morati ograničiti uloge i na tekućem računu ili platiti negativnu kamatu na višak rezervi i na tom računu. Kako će to utjecati na banke, ocjenjuju u Reutersu, bit će ključno za uspjeh ili propast novih mjera ECB-a.

Banke svoje viškove drže u ECB-u kako bi amortizirale moguće smanjenje raspoloživog novca, a zadržavanje tog kapaciteta amortizacije će ih koštati ukoliko depozitna stopa postane negativna.

Reuters se poziva na šefa tržišta novca jedne od banaka eurozone, koji upozorava da bi psihološki faktori mogli postati bitni kad kamatna stopa postane negativnom, i kako će se banke potruditi trošak prevaliti na svoje štediše.

Opasnost tečajnog rizika za poslovne banke

Iako postoji mogućnost da komercijalne banke potraže zaštitu u banakama izvan eurozone, mogle bi se suočiti s tečajnim rizikom, a moguće je i da bi morale držati više kapitala u odnosu na depozite u nekoj banci izvan eurozone, jer bi takva vrst depozita uzrokovala drugačije vaganje rizika.

Banke bi se mogle odlučiti smanjiti višak likvidnosti kako bi smanjile trošak koji proizlazi iz negativne stope, no tako bi si smanjile mogućnost amortizacije mogućeg smanjenja dostupnosti novca. Tako bi umjesto posuđivanja banke mogle jednostavno uplatiti ga ECB-u i smanjiti svoje pozajmice od središnje banke na apsolutni minimum, no tad se javlja opasnost da ne bi imale dovoljno likvidnosti na raspolaganju, što bi povećalo ranjivost sustava u cijelosti.

Sa smanjenim viškom likvidnosti, ECB riskira volatilnost prekonoćnih kamatnih stopa na tržištu novca jer bi ih banke kojima treba novca mogle podići prema ključnoj kamatnoj stopi ECB-a za refinanciranje prije nego što zatraže novac od središnje banke i ponovno spuste kamate.

Zato se ECB i planira posvetiti ciljanoj dugoročnoj operaciji financiranja u kombinaciji s niskim kamatama, koja bi mogla imati pozitivan učinak, prema ocjeni Francesca Papadie, bivšeg glavnog direktora ECB-a za operacije na tržištu.

"Ako to ne uspije, ECB uvijek može reći, u redu, pogledajmo što nam je još od alata na raspolaganju", zaključuje Papadia.