Europska središnja banka (ECB) počet će sredinom listopada od banaka kupovati pokrivene obveznice i ostale oblike osiguranog duga kako bi potaknula posustalo gospodarstvo eurozone, najavio je danas bančin čelnik Mario Draghi.

Kupovina pokrivenih obveznica najavljena je tako za sredinu ovog mjeseca a kupovina vrijednosnica poduprtih imovinom (ABS) za četvrto tromjesečje, poručio je Draghi na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Napulju po završetku redovnog mjesečnog zasjedanja ECB-a.

Banke kreiraju vrijednosnice pokrivene imovinom povezivanjem hipotekarnih i korporativnih te kredita za kupovinu automobila i onih po kreditnim karticama i njihovom preprodajom osiguravateljima, mirovinskim fondovima a uskoro i ECB-u.

Slični su instrumenti i pokrivene obveznice, uz viši stupanj zaštite naplate potraživanja, čak i u slučaju propasti banke.

Draghi je izrazio nadu da će se novim programom poticaja, koji će biti na snazi najmanje dvije godine, potaknuti tržište za takve kredite i poduprijeti kreditiranje malih i srednjih kompanija, okosnice gospodarstva eurozone.

Namjera je po Draghiju da se novac ubrizga u gospodarstvo proširenjem ECB-ove aktive koja bi ponovo trebala dosegnuti razinu iz prve polovine 2012. Drugim riječima, trebala bi se povećati za stotine milijardi eura, napominje Reuters.

Analitičari koje je anketirao Reuters u prosjeku očekuju da će ECB u godinu dana takvim kupovinama povećati aktivu za ukupno 200 milijardi eura.

Banka je već uvela niz mjera potpore gospodarstvu i poticanja inflacije a spremni su po potrebi poduzeti i dodatne mjere, ističe Draghi.

"Bude li potrebe za dodatnim mjerama otklanjanja rizika predugog razdoblja niske inflacije, Upravno vijeće nepodijeljeno je u pogledu korištenja i dodatnih nekonvencionalnih instrumenata u okvirima svoga mandata", naglasio je čelnik ECB-a.

"Kada sve naše mjere pronađu svoj put do gospodarstva, pridonijet će povratku stope inflacije na razine koje su bliže našim ciljevima", kazao je Draghi.

O vrlo niskoj inflaciji svjedoče najnovije prve procjene Eurostata za rujan koje su pokazale da je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u rujnu usporio na 0,3 posto, nakon što je u kolovozu iznosio 0,4 posto. Time je godišnja inflacija dodatno oslabila u usporedbi s ECB-ovom ciljanom razinom od "nešto ispod dva posto" u srednjoročnom razdoblju.

Reakcija na najavljene mjere bila je ipak suzdržana budući da Draghi nije najavio i izravnu kupovinu državnih obveznica od članica eurozone, čemu se oštro protivi Njemačka.

Kupovine ABS-ova također su naišle na kritiku, uz upozorenje kritičara da bi kupovina tih vrijednosnica u cijeloj eurozoni, uključujući i zemlje poput Grčke i Cipra, mogla uključivati rizik niže kvalitete kolaterala.