Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,5%, dok je u prethodnim prognozama očekivala 0,5%, pokazuju u srijedu objavljene nove prognoze te banke, a prenosi HRT.

U izvješću EBRD navodi kako je lanjski rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,6% bio potaknut boljom nego što se očekivalo turističkom sezonom, snažnijom inozemnom potražnjom i niskim cijenama nafte.

U ovoj i idućoj godini ta banka sada očekuje rast BDP-a za 1,5%. Oporavak osobne potrošnje bit će poduprt nižim cijenama nafte i nastavkom deflacije, dok će izvoz rasti zahvaljujući daljnjoj integraciji hrvatskih kompanija u EU tržište i većem turističkom priljevu zbog sigurnosnih rizika u konkurentskim turističkim destinacijama, navodi EBRD. Ističe i kako bi javne investicije mogle postupno rasti jer će rasti kapacitet apsorpcije EU fondova.

No, "unatoč nekim poboljšanjima u poslovnom raspoloženju, privatne investicije mogle bi ostati potisnute zbog i dalje prisutnih strukturnih slabosti", navodi EBRD. Ističe, također, da je deficit opće države lani bio manji nego što su mnogi analitičari očekivali, ali da su potrebne daljnje fiskalne prilagodbe kako bi se javni dug doveo na održiv put, što bi moglo potisnuti kratkoročne izglede za rast gospodarstva.

Dugoročni rast mogao bi ostati slab zbog nedostatka daljnjih reformi u poslovnom okruženju, rješavanja visoke razine korporativnih loših kredita, kao i razduživanja kućanstava i kompanija, zaključuje se u izvješću EBRD-a.
Procjena te banke o BDP-u nešto je niža od prognoza Europske komisije i Hrvatske narodne banke, koje u ovoj godini očekuju rast gospodarstva za 1,8%.

Nešto veći rast, od 1,9%, očekuje i Međunarodni monetarni fond, dok su domaći makroekonomisti nešto manje optimistični, pa se njihove procjene rasta BDP-a u 2016. kreću između 1 i 1,5%.

Hrvatska je Vlada, pak, ovogodišnji proračun temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2%. EBRD u svom izvješću svrstava Hrvatsku u regiju središnje Europe i baltičkih zemalja, a u usporedbi s prosječnim rastom u toj regiji, koji bi, prema procjenama EBRD-a, trebao ove godine iznositi oko 3%, Hrvatska zaostaje.

Najveći rast u toj regiji EBRD očekuje u Poljskoj, 3,6 posto, i Slovačkoj, 3,2%, što se, poručuju analitičari EBRD-a, zahvaljuje jačanju domaće potrošnje, labavoj monetarnoj politici, niskim cijenama nafte i poboljšanjima na tržištu rada. Najsporiji rast u toj skupini zemalja EBRD očekuje, osim u Hrvatskoj, u Sloveniji, za 2%, i Mađarskoj, za 2,1%.