Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrdila je u ponedjeljak da u ovoj godini očekuje blagi rast hrvatskog gospodarstva ali i blagi pad u tranzicijskim gospodarstvima u cjelini, zbog negativnog utjecaja nižih cijena nafte na velike izvoznike energenata, poput Rusije.

EBRD očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, nakon 0,5-postotnog pada u 2014. Time su potvrdili prognoze iz rujna prošle godine.

Među faktorima koji ključno utječu na prognoze za regiju tranzicijskih gospodarstava u cjelini, u banci izdvajaju prepolovljene cijene nafte u odnosu na sredinu 2014. i niže cijene ostalih roba, što po njima ima dvojak utjecaj na ta gospodastva.

Tako je oštar pad cijena nafte pozitivno utjecao na neto uvoznike roba, a negativno na neto izvoznike, poput Rusije. Hrvatskoj bi taj trend trebao biti od koristi dok se među utezima izdvajaju slabo povjerenje i ulaganja, drže u banci.

"Poput ostalih zemalja u regiji (srednje i istočne Europe), i Hrvatskoj bi mogle ići na ruku niže cijene nafte na svjetskim tržištima ali gospodarstvo će i dalje pritiskati slabo povjerenje i ulaganja, kao i vjerojatna paraliza politike uoči parlamentarnih izbora pred kraj godine", navodi se u izvješću.

Banka objavljuje prognoze za tranzicijska gospodarstva u kojima posluje četiri puta godišnje.

Hrvatska je svrstana u podskupinu srednje Europe i baltičkih zemalja koja još obuhvaća Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju.

U banci napominju da je rast u toj skupini "bolji nego što se očekivalo na početku rusko-ukrajinske krize i s obzirom na pogoršanje slike rasta u eurozoni".

"Prošla je godina bila značajna jer je domaća potražnja postala ključni potporanj rastu u svim zemljama", što u EBRD-u objašnjavaju "snažnom dinamikom na tržištu rada i niskom, u pojedinim slučajevima i negativnom, inflacijom".

Niže cijene nafte pogodovale su zemljama u toj skupini, budući da je redom riječ o neto uvoznicima nafte, napominju u EBRD-u, procjenjujući da su značajno niže cijene nafte srezale godišnji trošak uvoza u prosjeku za oko dva posto BDP-a.

Izvoz je pak trpio pod utjecajem slabije potražnje iz eurozone i ostalih tržišta u nastajanju, dodaju.

U 2014. ta je skupina u cjelini zabilježila stopu rasta od 2,8 posto koja bi ove godine prema najnovijim prognozama trebala blago oslabiti, na 2,6 posto, što je za 0,2 postotnog boda manje nego što su u EBRD-u očekivali u rujnu.

Izrazitije je u toj skupini poboljšana ovogodišnja prognoza za Sloveniju, za 0,6 postotnog boda, na 1,6 posto, dok je ona za Mađarsku tek blago podignuta, za 0,2 postotnog boda, na 2,4 posto.

Osjetnije su pak snižene prognoze zemalja ovisnih o potražnji iz eurozone, poput Latvije i Slovačke, za 0,7 odnosno 0,4 postotnog boda, na 3,0 odnosno 2,6 posto.

Zbog upola nižih cijena nafte u odnosu na sredinu 2014. EBRD sada očekuje blagi pad aktivnosti u skupini tranzicijskih gospodarstava u cjelini u ovoj godini, od 0,3 posto, u odnosu na u rujnu prognozirani 1,7-postotni rast.

Najveći je uteg pritom Rusija, veliki izvoznik nafte i plina, čije bi se gospodarstvo prema najnovijim prognozama EBRD-a u ovoj godini trebalo smanjiti za 4,8 posto. U rujnu je banka za tu zemlju prognozirala tek blago smanjenje aktivnosti, za 0,2 posto.