Hrvatska vlada mora ubrzati reforme kako bi poboljšala poslovno okruženje i povećala konkurentnost gospodarstva, objavila je danas Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u ovogodišnjem Izvješću o tranziciji, izdvajajući nužnost reformi tržišta rada i javne uprave.

Među ključnim prioritetima za hrvatsko gospodarstvo u 2014. godini EBRD izdvaja poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti gospodarstva. Proteklih je godina postignut tek ograničeni napredak na tim područjima, premda su poduzete neke konkretne mjere, ističu u EBRD-u.

Mjere koje bi zajamčile bolje poslovno okruženje i veću konkurentnost još su važnije s obzirom na nedavno priključenje Hrvatske Europskoj uniji i nastavljeni pad gospodarske aktivnosti, upozoravaju iz EBRD-a.

Ocjenjuju da su reforme na tržištu rada nužne kako bi se smanjila nezaposlenost, poglavito među mladima. Navode da je stopa nezaposlenosti snažno porasla za vrijeme recesije i trenutno doseže gotovo 20 posto radne snage, s tim da među mladima premašuje 40 posto. Hitno potrebnima smatraju mjere za smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja.

Među ključnim prioritetima za 2014. EBRD povrh navedenog izdvaja i pojačano uključivanje privatnog sektora u segment infrastrukture. Pozivaju hrvatsku vladu da ubrza nastojanja usmjerena smanjenju uloge države i proširenju komercijalizacije u ključnim kompanijama u sektoru prometa i energetike.

Iz EBRD-a upozoravaju da su izgledi za oporavak hrvatskog gospodarstva prilično sumorni. Ukazuju na produljenu krizu u eurozoni i velike rizike za slabljenje gospodarskih aktivnosti.

Prema njihovim će se važećim temeljnim projekcijama recesija u Hrvatskoj nastaviti i ove godine, premda će pad BDP-a biti manji nego u 2012. U srednjem bi roku hrvatskom gospodarstvu poticaj mogli pružiti efekti pristupa EU ali će izgledi za rast ovisiti o tome u kojoj će se mjeri provesti dugoočekivane reforme javne uprave i tržišta rada.

Reforme stagniraju u cijeloj tranzicijskoj regiji od sredine prošlog desetljeća, konstatiraju u EBRD-u, izdvajajući zaokret u javnom mnijenju prema tržišnim reformama nakon financijske krize iz 2008. i 2009., posebno u zemljama na višem stupnju demokratskog razvoja.

Dugoročne prognoze pokazuju da će rast produktivnosti vjerojatno ostati umjeren u idućih 10 godina i u prosjeku iznositi između dva i četiri posto, zadrže li zemlje sadašnju politiku i institucije. U idućem desetljeću rast bi trebao dodatno oslabiti, procjenjuju.

To bi značilo da bi se približavanje životnom standardu zapadne Europe zaustavilo u pojedinim zemljama odnosno usporilo na pužev korak, zaključuju.

"U idućih 20 godina samo će srednjoeuropske i baltičke zemlje dosegnuti odnosno premašiti 60 posto prosjeka dohotka po stanovniku u 15 'starih' članica Europske unije", ističu u EBRD-u.