Na sastanku G20 u Brisbaneu dogovorena su ulaganja u infrastrukturu i trgovinu koja bi trebala podići svjetski BDP za 2,1 posto iznad sadašnjih procjena do 2018. godine, te otvoriti ′milijune dodatnih radnih mjesta′.

Vođe skupine najrazvijenijih zemalja iz skupine G-20 usuglasili su u nedjelju u australskom Brisbaneu plan poticanja svjetskog gospodarstva koji bi donijeli ukupan rast od 2 bilijuna dolara, a kroz pet godina temeljio bi se na ulaganjima u infrastrukturu i poticanje trgovine, javlja Associated Press.

Procjenjuju da će implementacija tog plana podići svjetski BDP za 2,1 posto iznad sadašnjih procjena do 2018. godine, otvoriti ′milijune dodatnih radnih mjesta′, a namjeravaju i smanjiti za 25 posto jaz između udjela muškaraca i žena u radnoj snazi. To bi značilo zapošljavanje još 100 milijuna žena diljem svijeta.

Međunarodni monetarni fond i OECD imat će ulogu nadzora napretka i procjenjivanja ekonomskih benefita ovog dogovora.

Australski premijer Tony Abbott rekao je na zatvaranju sastanka da je usuglašeno ukupno 800 mjera koje bi trebale potaknuti svjetsko gospodarstvo.

Zemlje okupljene u G-20 drže čak 85 posto vrijednosti svjetskog gospodarstva.

Ekonomske dogovore donekle su zasjenile tenzije vođa zapadnih zemalja i ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog eskalacije sukoba u Ukrajini. Australija, Japan i SAD izdali su zajedničko priopćenje u kojem su osudili Rusiju zbog njezine uloge u sukobima koji potresaju tu zemlju.

Američki predsjednik Barack Obama stavio je klimatske promjene na dnevni red summita G20 svojim govorom u subotu u kojemu je pozvao sve države na djelovanje i obećao tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond. Japan je u nedjelju obećao 1,5 milijardi dolara za taj fond koji bi trebao biti glavni izvor dugoročnih financijskih sredstava zemljama u razvoju za zaštitu od klimatskih promjena i pomoć zemljama za ostvarenje održivog razvoja.

Svjetski čelnici također su se dogovorili da će se ujediniti u borbi protiv ebole, za koju je britanski premijer David Cameron rekao da ne predstavlja samo humanitarnu krizu nego i prijetnju sigurnosti.