Vlada je u četvrtak odobrila državno jamstvo u visini od 880 milijuna eura za kreditno zaduženje Hrvatske elektroprivrede (HEP), radi financiranja kupnje plina i drugih energenata.

Jamstvo se izdaje u korist Erste&Steiermärkische Bank, HBOR-a, HPB-a, OTP-a PBZ-a i Zagrebačke banke.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je kako je vlada početkom lipnja naložila HEP-u da zapuni podzemno skladište plina Okoli te da je za to trebalo zaduženje od 400 milijuna eura. Istaknuo je i da je na istoj sjednici Vlade donesena odluka koja se odnosi na to da se HEP-u također da suglasnost za zaduženje od dodatnih 600 milijuna eura, od čega će 80 posto biti pod državnim jamstvom, kako bi se osigurala opskrba i drugim energentima.

Vezano uz prvi kredit od 400 milijuna eura, rok korištenja kredita je šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o kreditu, ročnost 18 mjeseci, aranžerska naknada 0,10 posto, jednokratno, a kamatna stopa promjenjiva, 6M EURIBOR (min 0)+fiksna marža od 0,90 p.p. godišnje.

Korisnik kredita obvezuje se uz ostalo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja omogućiti provedbu tehničke i financijske kontrole te općeg nadzora i namjenskog trošenja sredstava iz ugovora o kreditu i njemu pripadajućih dodataka, a snosi i eventualne tečajne razlike nastale u razdoblju između dana plaćanja obveza prema davatelju kredita i dana uplate pokrića.

Tim bi se novcem trebalo osigurati 270,83 milijuna kubnih metara plina.

Vlada je donijela i odluku o davanju državnog jamstva u korist istih banaka, za kreditno zaduženje HEP-a radi osiguranja nabave dijela energenata u cilju pouzdane i sigurne opskrbe energijom na teritoriju RH u iznosu do 480 milijuna eura.

Jamstvo Republike Hrvatske pokriva 80 posto obveza po kreditu koji je ukupno vrijedan 600 milijuna eura.,

Novac će biti utrošen za financiranje nabave energenata (električna energija, plin, ugljen, toplinska energija).

Ročnost kredita je 18 mjeseci, otplata po revolving principu uz primjenu kamatne stopa od 6 M EURIBOR (min. 0) + fiksna marža od 1,15 p.p. godišnje, te uz aranžersku naknadu od 0,10 posto i naknadu za rezervaciju od 0,18 posto.

Unatoč tome što je u odluci vlade bilo navedeno da će se kredit od 600 milijuna eura koristiti za nabavku energenata što uključuje i ugljen, banke su inzistirale da se iz namjene kredita izuzme izravno ili neizravno financiranje nabave ugljena i svih projekata povezanih s ugljenom, nuklearnom energijom i termoelektranama na ugljen.