Šačica naftom bogatih monarhija u Perzijskom zaljevu neočekivano je na odličan način iskoristila krizu u Ukrajini, privukavši novac koji je zbog zamrzavanja istisnut s ruskog tržišta duga, piše danas Financial Times.

Prodaja dviju obveznica, planirana za ovaj tjedan, ilustrira kako se kolo sreće okreće na novim tržištima. Rusija, koja se uplela u geopolitički spor, morala je otkazati izdavanje vladine obveznice jer su investitori ocijenili da je kamata koju je Moskva odredila previsoka. A Dubai je u međuvremenu primao čestitke za prodaju 750 milijuna dolara državnog duga, što je učinio prvi put u 18 mjeseci.

Dok nemiri u Ukrajini potresaju tržišta kapitala, bankari kažu da neki investitori Bliski istok smatraju relativnim utočištem.

"Prelazi se na kvalitetnije među obveznicama novih tržišta," objašnjava Christoph Paul, voditelj odjela za bliskoistočna tržišta duga u Morgan Stanleyu.

"Mnoga nova tržišta prošla su kroz političke ili društvene tenzije."

U nedavnom istraživanju HSBC je ukazala na mogućnost da, pošto nova tržišta ne mogu održati dosadašnje stope ekonomskog rasta, likvidnost bude premještena na manja tržišta s jačom makroekonomskom situacijom poput Katara i UAE. Promjena se dogodila u pravom trenutku. Diljem bliskoistočnog regiona množe se investicije u velike građevinske projekte uoči Svjetskog prvenstva u nogometu u Kataru 2022. i Svjetske izložbe u Dubaiju 2020. Kada je Dubai prodao 15-godišnje islamske obveznice, interes investitora iz Britanije, Europe, Azije i s Bliskog istoka bilo trostruko veći od količine ponuđenih obveznica, zbog čega se prinos smanjio na pet posto. Te obveznice, nazvane sukuk, isplaćuju dobit na temelju profitu od stvarne imovine umjesto od kamate, koja je po šerijatskom pravu zabranjena.

Prije samo četiri godine, Dubai je potreslo rušenje tržišta nekretnina koje je cijene smanjilo za gotovo 60 posto, što je pogodilo međunarodne investitore, ali i Davida Beckhama, Michaela Owena i druge engleske nogometne reprezentativce koji su kupili kuće na umjetnom otoku Palm Jumeirah. Na koncu, Dubaiju je pomoć, u vidu zajma od 10 milijardi dolara, stigla od njegovog naftom bogatog susjeda, Abu Dhabija. Taj dug je nedavno pomaknut za narednih pet godina po povoljnoj kamati, što je tržište nekretnina i turistički sektor Dubaija učinilo zdravijim. Prošle godine, gospodarstvo ovog emirata zabilježilo je najbrži rast od početka financijske krize.

Države u Perzijskom zaljevu u ovom trenutku se razlikuju od ostalih novih tržišta, objašnjava za FT neimenovani globalni strateg zaposlen u jednoj međunarodnoj banci. Cijena nafte je porasla, gospodarstva rastu, tržišta dionica rastu, a idućeg mjeseca će Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati na MSCI-jevom indeksu tržišta kapitala iz statusa rubnih napredovati do statusa tržišta u razvoju. Optimizam spram rastućih gospodarstava u Perzijskom zaljevu potaknula je neke analitičare da predvide da će ukupna količina korporativnih i državnih obveznica u 2014. dostići rekordnih 50 milijardi dolara iz 2012. Zasad, to se nije dogodilo. Ukupni iznos prodanog duga zaljevskih zemalja, koje pak čine većinu bliskoistočnih obveznica, sada iznosi 11,3 milijardi dolara, što treba usporediti s 16,3 milijarde dolara u istom razdoblju 2013., pokazuju podaci Dealogica.

Ipak, nastavak 2014. mogao bi biti drugačiji. Poslovni svijet i vlade iskoristile su povoljne tržišne uvjete za prodaju duga, pa aktivnosti postaju sve življe. Uz izdavanje obveznica državnog duga Dubaija, tvrtka Saudi Electricity, koja je u potpunom državnom vlasništvu, nedavno je napravila najveći ovogodišnji posao u regiji, prodavši obveznice vrijedne 2,5 milijarde dolara. Tvrtke diljem Bliskog istoka procenuju apetit stranih investitora za buduće izdavanje obveznica. Taqa, nacionalna energetska tvrtka Abu Dhabija, uputila je poziv investitorima za otkup obveznice vrednovane u dolarima, što čini prvi put od 2012. godine.

"U prvoj četvrtini godine, na Bliskom istoku je ponuđeno na prodaju manje duga nego prethodnih godina," kaže Paul iz Morgan Stanleya.

"Ali, aktivnost se povećala ovog mjeseca i mislim da je dio razloga to što je ponuda relativno slaba na drugim tržištima CEEMA regije (središnja i istočna Europa, Bliski istok i Afrika), što znači da je pravi trenutak," objašnjava Paul.

Dok se lokalni investitori s puno gotovine na raspolaganju natječu sa stranim ulagačima, rastu apetiti za obveznicama zemalja Perzijskog zaljeva, što bi moglo potaknuti i neke nove zemlje da ih izdaju i do kraja godine se prvi put pojave na tržištu. Ipak , tržište duga na Bliskom istoku relativno je malo.

"U Zaljevu postoji samo šačica zemalja koje izdaju obveznice," objašnjava Claudia Calich, menadžerica za obveznice na tržištima u razvoju iz M&G-a.

"One možda profitiraju od nevolja u Rusiji i Ukrajini, ali sigurno ne mogu zadovoljiti sve potencijalne investitore."