Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja Godišnjeg izvješća o radu Vlade kazao da je gospodarski rast zdrav, te se ne temelji više na zaduživanju, već na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih fondova.

"Zahvaljujući tome imamo makroekonomske rezultate kakvi još nedavno nisu bili zamislivi", ustvrdio je.

Kaže da BDP raste na zdravim temeljima, to jest uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance.

Podsjetio je da se zbog velikih deficita i javnog duga koji je bio dosegao 85 posto BDP-a, Hrvatska do nedavno nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka i zaduživala se, a kako je Vlada to preokrenula "odgovornim vođenjem javnih financija, provedbom Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije".

"Temeljita fiskalna konsolidacija omogućila nam je da unatoč isplati državnih jamstava Uljanik Grupi, uglavnom preuzetih od ranijih Vlada, u visini od 4,5 milijardi kuna, uspijevamo smanjivati javni dug", kazao je Plenković. Rekao je kako je Vladin cilj zadržati brodogradnju, ali na tržišnim načelima.

Naveo je i da je u tri kruga porezne reforme postignu toporezno rasterećenje od ukupno 6,5 milijardi kuna.

Ističe i da postižemo jedno od najbržih smanjenja javnog duga u Europskoj uniji, a koji bi do kraja ove godine trebao pasti na 71,7 posto, a do 2021. i na 65 posto BDP-a.

Kazao je i da bolja "krvna slika" gospodarstva Hrvatskoj omogućila povoljnija refinanciranja, tako da su kamate na javni dug pale s 12 milijardi na manje od devet milijardi kuna, a smanjene su i kamate na kredite građanima i poduzetnicima, a Vlada očekuje nastavak tog trenda.

Kaže da o povjerenju u ekonomsku stabilnost Hrvatske najbolje govori činjenica da je ove godine u kolovozu prvi put izdan trezorski zapis Ministarstva financija s negativnom kamatnom stopom od -0,05 posto.

Naime, kaže Plenković, dok je hrvatski kreditni rejting dva puta smanjivan između 2012. i 2015., ove su godine dvije od tri najveće svjetske rejting agencije - Fitch i S&P - podigle naš kreditni rejting na razinu investicijskog.

Ističe da je time ostvaren još jedan strateški cilj koji je prošle godine najavio, a kako je i uklonjena važna prepreka za privlačenje stranih ulaganja, koja su ključna za daljnji razvoj Hrvatske i za otvaranje novih radnih mjesta.

Kazao je i da su u Vladi svjesni da neiskorištena i zapuštena državna imovina postaje veliki potencijal koji može pridonijeti revitalizaciji gradova i općina i gospodarskom rastu, kao i otvaranju novih radnih mjesta.

"Stoga nagovještavam intenziviranje rješavanja 2.300 zaprimljenih zahtjeva kojim gradovi i općine traže određene nekretnine radi razvoja svojih projekata visoke financijske vrijednosti", poručio je Plenković, dodajući da srednjoročni ekonomski potencijal te mjere procjenjuju na pet milijardi kuna.