EK je danas objavljenim ljetnim međuprognozama potvrdio prognozu rasta BDP-a u eurozoni u 2019. na 1,2 posto. Prognozu za 2020. snizili su pak za 0,1 postotni bod u odnosu na proljetnu projekciju, na 1,4 posto.

Potvrdili su procjene iz svibnja prema kojima bi gospodarstvo EU-a ove godine trebalo porasti 1,4 posto u ovoj godini, te 1,6 posto u 2020.

"Europsko gospodarstvo i dalje raste unatoč pogoršanju globalne gospodarske situacije. Sve države EU-a bilježit će rast u ovoj i idućoj godini, čemu će pogodovati robusno tržište rada koje podupire potražnju", rekao je povjerenik EK za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici.

Gospodarstvo eurozone crpi podršku iz mjera fiskalne politike kojima je povećan raspoloživi dohodak kućanstava u nekoliko država članica, tumače u Komisiji, izdvajajući i niz privremenih čimbenika, poput blage zime i oporavka prodaje automobila.

Kratkoročni su izgledi za europsko gospodarstvo ipak neizvjesni zbog vanjskih čimbenika, upozoravaju, ukazujući na globalne trgovinske napetosti i izraženu političku nesigurnost.

Ti faktori negativno utječu na povjerenje u industriji koja najviše ovisi o međunarodnoj trgovini, i vjerojatno će oslabiti izglede za rast u preostalom dijelu godine, procjenjuju u Komisiji.

"Otpornost naših gospodarstava iskušava tvrdokorna slabost u proizvodnom sektoru koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i političke neizvjesnosti. Na domaćem planu veliki je izvor rizika i dalje brexit bez sporazuma", konstatira potpredsjednik EK, nadležan za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.

"Sva gospodarstava EU-a trebala bi bilježiti rast aktivnosti i u ovoj godini, premda valja ukazati na kontrast između snažnog rasta u srednjoj i istočnoj Europi i usporavanja u Njemačkoj i Italiji", dodaje Dombrovskis.

Za Njemačku se u ovoj godini očekuje rast od 0,5 posto, koji bi i idućoj trebao ubrzati na 1,4 posto. Talijansko bi pak gospodarstvo ove godine trebalo porasti svega 0,1 posto, nakon čega bi u 2020. trebalo ubrzati na 0,7 posto.

Nakon dobrog početka godine EK očekuje posustajanje u ostatku godine zbog smanjenih mogućnosti za brzi oporavak globalne proizvodnje i trgovine.

U 2020. rast bi trebao blago ubrzati, djelomično i zbog većeg broja radnih dana, ističu u Bruxellesu.

Niža inflacija zbog pada cijena nafte

Procjene inflacije u eurozoni i EU-u za ovu i iduću godine smanjene su za po 0,1 postotni bod, uglavnom zbog nižih cijena nafte i nešto slabijih gospodarskih izgleda.

U eurozoni bi tako inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena trebala po najnovijim prognozama EK iznositi 1,3 posto u ovoj i idućoj godini.

U EU-u se očekuje u visini 1,5 posto u ovoj i 1,6 posto u i idućoj godini.

Trgovinski sukobi glavni izvor neizvjesnosti

Komisija upozorava na pojačane rizike koji bi mogli rezultirati slabijim gospodarskim rastom no što se trenutno očekuje.

Njihov je zajednički nazivnik ekonomski sukob između SAD-a i Kine koji bi - uz pojačanu neizvjesnost u pogledu trgovinske politike SAD-a - mogao produljiti aktualno razdoblje pada svjetske trgovine i proizvodnje i proširiti se i na druge regije i sektore, upozoravaju.

Napetosti na Bliskom istoku paralelno povećavaju šanse za značajan rast cijena nafte, naglašavaju u Komisiji, izdvajajući još i ′domaći′ rizik brexita, te značajne rizike u pogledu kratkoročnih pokretača rasta i gospodarskog zamaha u eurozoni.

"Slabosti u proizvodnom sektoru i prigušeno poslovno povjerenje, u slučaju da potraju, mogli bi se proširiti na druge sektore i negativno utjecati na tržište rada, osobnu potrošnju i u konačnici na gospodarski rast", zaključuju u Komisiji.