Vodeće hrvatske banke još uvijek posluju pozitivno, ali dobit im je sve skromnija. Pritisnuta lošim kreditima, potonula je između 20 i 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Glavni trendovi koji obilježavaju cjelokupan hrvatski bankarski sustav su pad kreditne aktivnosti uslijed razduživanja stanovništva i poduzeća te povećanje rezervacija za loše kredite. U takvim uvjetima nema rasta prihoda, a dobit je u slobodnom padu.

Profit najveće bankarske institucije Zagrebačke banke na razini grupe iznosio je svega 292 milijuna kuna, što je za 21,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

U ZABA-i ističu da su slabiji prihodi rezultat recesijskog okruženja, porasta troškova rezervacija za neprihodujuće kredite te nižeg volumena kredita.
Najveće su opterećenje za profitabilnost ZABA-ina poslovanja troškovi vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke, koji su u odnosu na isto lanjsko razdoblje gotovo udvostručeni te su dostigli 182,5 milijuna kuna.

Čista dobit Privredne banke Zagreb, na razini grupe, bilježi još veći pad nego ZABA-ina. Iznosila je 216,8 milijuna kuna, što je 30,8 posto manje od dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja.

Kao i većina ostalih banaka, i PBZ je u prvom tromjesečju znatno povećao troškove vrijednosnog usklađenja i rezerviranja - za 35,2 posto, na 145,9 milijuna kuna.