Povoljni ekonomski trendovi podupiru blagi ciklički oporavak europskog gospodarstva, konstatirala je u utorak Europska komisija, blago podigavši prognoze gospodarskog rasta u Europskoj uniji i eurozoni u ovoj godini.

Gospodarstvo EU-a porast će ove godine 1,8 posto a eurozona 1,5 posto, procjenjuje Komisija u redovnim proljetnim prognozama. Time je procjena rasta EU-a podignuta za 0,1 postotni bod u odnosu na zimske prognoze, objavljene prije tri mjeseca. Stopa rasta eurozone uvećana je za 0,2 postotna boda.

U idućoj godini rast bi u EU trebao ubrzati na 2,1 posto a u eurozoni na 1,9 posto.

"Europsko gospodarstvo bilježi najsjajnije proljeće u niz godina, pri čemu uzlet podupiru vanjski faktori i mjere koje polako donose rezultate", konstatira povjerenik EK za gospodarsku i financijsku politiku, poreze i carine Pierre Moscovici.

Među pozitivnim, iako kratkoročnim faktorima koji podupiru inače mlak ciklički oporavak gospodarstva u Komisiji izdvajaju još uvijek relativno niske cijene nafte, stabilan gospodarski rast na globalnoj razini, nastavljenu deprecijaciju eura i poticajne mjere ekonomske politike.

Na monetarnom planu ukazuju na program kvantitativnog ublažavanja koji je pokrenula Europska središnja banka (ECB) a povoljno utječe na kretanja na finacijskim tržištima, pritišćući kamatne stope i potičući očekivanja o poboljšanim uvjetima kreditiranja.

Neutralna fiskalna politika na razini EU-a također poticajno djeluje na rast a s vremenom bi rezultate trebala donijeti i provedba strukturnih reformi i Investicijskog plana za Europu, mišljenja je Komisija.

Najveću podršku rastu BDP-a pruža domaća potražnja, ocjenjuju u Bruxellesu, predviđajući ubrzanje osobne potrošnje u ovoj godini a oporavak investicija u idućoj.

Sve bi zemlje EU-a trebale imati koristi od tih povoljnih čimbenika, iako u različitoj mjeri, ovisno o sposobnosti da se iskoriste niže cijene nafte a posebno deprecijacija eura, procjenjuju u Komisiji. ECB-ovo kvantitativno ublažavanje vjerojatno će snažnije utjecati na zemlje s otežanim uvjetima financiranja, iako bi u pojedinim zemljama pozitivne učinke na kreditne plasmane banaka mogli prigušiti relativno slabi kapitalni ′amortizeri′ i visoka razina nenaplativih zajmova.

Godišnja bi inflacija u prvoj polovini 2015. trebala ostati nadomak nuli, ponajprije zbog pada cijena energije, i ubrzati u drugoj polovini godine i još više u 2016., zahvaljujući jačanju domaće potražnje, procjenjuju u EK.

Tako inflacija u EU i eurozoni u ovoj godini trebala iznositi 0,1 posto, te 1,5 posto u 2016., prognoziraju u Komisiji.

Jačanje gospodarskih aktivnosti povoljno će utjecati i na stanje na tržištu rada, pa bi stopa nezaposlenosti u EU u ovoj godini trebala kliznuti na 9,6 posto, te na 11,0 posto u eurozoni. U idućoj godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 9,2 posto u EU, odnosno na 10,5 posto u eurozoni.

"Treba ipak uložiti dodatne napore kako ovaj oporavak ne bi ostao samo sezonska pojava. Napredak na planu investicija i u provedbi reformi, kao i ustrajnost na odgovornim fiskalnim politikama ključ je za postizanje trajnih radnih mjesta i rasta koje Europa treba", upozorio je Moscovici.

U Komisiji također napominju da bi gospodarski rast mogao biti snažniji od prognoziranog budu li povoljni faktori snažniji i trajniji nego što se trenutno očekuje, dok bi procjene rasta mogle podbaciti ako pak ojačaju geopolitički rizici.