Robni izvoz Hrvatske u prvih devet mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 5,3 posto, a izražen u eurima smanjen je za 5,8 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 0,6 posto, a u eurima je smanjen za 1,1 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju od početka godine do kraja rujna iznosila je 54,9 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 57,6 posto.

U prvih devet ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 50,2 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti od 91,4 milijarde kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 6,6 milijardi eura, što je 408 milijuna eura manje nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Uvoz je pak iznosio 12,1 milijardu eura, što je smanjenje za 134,2 milijuna eura.

Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u prvih devet mjeseci tako je bio na razini od 41,2 milijarde kuna, odnosno 5,5 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih devet mjeseci lani porastao za 5,7 posto u kunama, odnosno 5,3 posto u eurima.

Statistika pokazuje da je u prvih devet mjeseci ove godine izvoz prerađivačke industrije iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pao za 6,6 posto, na 5,9 milijardi eura.

Izraziti pad izvoza pritom se bilježi u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju, i to za 46 posto, na 265,2 milijuna eura.

Među djelatnostima s većim udjelom u izvozu, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda izvoz je pao za 9,8 posto na 784,7 milijuna eura, u proizvodnji strojeva i opreme smanjen je za 0,4 posto, na 503 milijuna eura, a u proizvodnji elekrične opreme za 6 posto, na 491,5 milijuna eura, dok je izvoz prehrambenih proizvoda smanjen za 5,4 posto, na 470 milijuna eura.

Istodobno se bilježi najveći rast izvoza gotovih metalnih proizvoda, i to za 18,9 posto, na 442,8 milijuna eura, dok je izvoz farmaceutske industrije porastao za 6,3 posto, na 324,2 milijuna eura. Kemikalija i kemijskih proizvoda je pak u prvih devet mjeseci izvezeno za 418,5 milijuna eura, što je za 0,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

U uvozu prerađivačke industrije pak do kraja rujna ove godine vrijednosno prednjači uvoz prehrambenih proizvoda koji je iznosio 1,08 milijardi eura te je prema prošloj godini povećan za 7,1 posto. Uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda istodobno je porastao za 1,9 posto, na 1,04 milijarde eura, dok je strojeva i uređaja uvezeno za 921,6 milijuna eura ili 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Podaci DZS-a za prvih devet ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najznačajnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 60,4 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini više od 72 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.

Na tržišta EU Hrvatska je od početka godine do kraja rujna izvezla roba u vrijednosti višoj od 4 milijarde eura ili 2,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz zemalja EU istovremeno smanjen za 1,9 posto, na 8,7 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska je najviše roba plasirala na tržište Italije, u vrijednosti od 927,4 milijuna eura (pad za 13,5 posto) te na njemačko tržište, od 742,8 milijuna eura (rast za 0,1 posto).

Najveći uvoz ostvaren je pak iz Njemačke, u iznosu od 1,6 milijardi eura (1,1 posto više), Slovenije 1,42 milijarde eura (21,3 posto više), Italije 1,4 milijarde eura (18,6 posto manje) te iz Austrije za 1,12 milijarde eura ili 6,6 posto manje nego lani.

U zemlje Cefte, na koje se odnosi 20,5 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izvezla roba za 1,36 milijardi eura ili 6,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini oko 6,1 posto ukupnog uvoza, pao za 3,2 posto, na 740,7 milijuna eura.

Među zemljama Cefte vrijednosno najveću robnu razmjenu Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom - izvoz u tu zemlju u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 856,6 milijuna eura, što je 3,3 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz porastao 5,9 posto, na 449,6 milijuna eura.