Bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe ide nabolje! Lani je ostvario prosječan povrat na kapital od približno deset posto i prvi put u povijesti imovina, znači plasirani krediti, premašila je 1000 milijardi eura. Uz rast novog kreditiranja, poboljšanje profitabilnosti rezultat je i smanjenja udjela loših kredita - poboljšanja kvalitete portfelja.

Bankama takav pomak nije bilo lako ostvariti uz strože kapitalne zahtjeve i najniže kamate s kojima je bankarski sektor ikad radio pa to već godinama nadoknađuju radikalnim rezanjem troškova.

Na totalnom dnu

Očekujemo solidan rast na tržištima srednje i jugoistočne Europe, uz kratkoročan potencijal za povećanje poslovanja sa stanovništvom. Na dulji pak rok čini se izgledan porast kredita, u visini od 8 do 10 posto na godišnjoj razini - ističe Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta za srednju i istočnu Europu u Raiffeisen istraživanjima, glavni autor izvještaja o bankovnome sektoru regije.

No, prema podacima iz studije, hrvatsko tržište srednjoročno ne očekuju takvi pokazatelji. U tablicama s prognozama rasta bankarskog sektora za pojedine zemlje na totalnom smo dnu s prognozom rasta nula - do 2021. godine. Gotovo nevjerojatno, ako se ima na umu da se za ostale zemlje očekuje rast između 8 i 10 posto; u Rumunjskoj 10 posto, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rusiji i Srbiji 8 posto, Češkoj 7, Sloveniji 5, a Bugarskoj 4 posto.

Unatoč gubicima zbog konverzije, bankovni sektor u Hrvatskoj ostao je visoko kapitaliziran, likvidan i sposoban zadovoljiti potražnju za kreditima - prokomentirao je Anton Starčević, savjetnik predsjednika uprave RBA, ali i upozorio na moguće buduće probleme valutne neuravnoteženosti bilance zbog kreditiranja u kunama i štednje u eurima.

Ključnih 10 posto

Središnja i istočna Europa je i dalje regija rasta za bankarstvo te se predanost toj regiji još uvijek isplati - zaključio je u studiji Karl Sevelda, predsjednik uprave Raiffeisen Bank Internationala.

No, kako bi u regiji zadržali povrat na kapital od 10 posto, nužno im je i zadržati tržišne udjele od najmanje 10 posto, uz udjele loših kredita ispod tog "famoznoga" postotka, procijenili su autori studije o bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe.