FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda bio je u travnju gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je u prosjeku 173,5 bodova. U odnosu na isti prošlogodišnji mjesec viši je za 2,7 posto, izračunali su u FAO-u.

Najviše je u travnju porastao indeks koji mjeri kretanja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za 3,4 posto u odnosu na ožujak, zrcaleći snažnu potražnju za svim mliječnim proizvodima i izmjenu procjena izvoznih kapaciteta na Novom Zelandu nakon neočekivano velikog pada proizvodnje mlijeka.

Indeks cijena žitarica također je značajnije uvećan, za 1,7 posto u odnosu na ožujak, poduprt višim cijenama pšenice zbog rizika povezanih s vremenom koji bi mogli utjecati na urod u Sjedinjenim Državama. Paralelno je smanjena proizvodnja kukuruza u Argentini zbog suše i manjih zasijanih površina u SAD-u podigla cijene te žitarice.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene žitarica više su 15,4 posto.

Šećer je pak značajnije pojeftinio u travnju na mjesečnoj razini, za 4,8 posto, čime je nastavljen trend pada njegovih cijena započet u prosincu. Niže cijene odražavaju višak u opskrbi zbog rekordne proizvodnje na Tajlandu i u Indiji i pad vrijednosti brazilskog reala. Brazil je najveći svjetski proizvođač dok Indija zauzima drugo mjesto.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene šećera niže su 24 posto.

Izrazitije su u travnju na mjesečnoj razini pale i cijene biljnih ulja, za 1,4 posto, dok su cijene mesa pale za blažih 0,9 posto, pokazuje FAO-ovo izvješće.

Očekuje se pad proizvodnje i zaliha žitarica u sezoni 2018/2019.

Prema prvim prognozama za poljoprivrednu sezonu 2018/2019. globalna proizvodnja žitarica trebala bi se smanjiti za 1,6 posto u odnosu na 2017. godinu kada je bila blizu rekordne razine.

U FAO-u procjenjuju proizvodnju u novoj sezoni na 2,607 milijardi tona.

Glavni je razlog očekivani pad proizvodnje kukuruza, na 1,047 milijardi tona, povezan u prvom redu s manjom proizvodnjom u SAD-u. I drugi veliki proizvođači trebali bi proizvoditi manje te žitarice, među kojima FAO navodi Argentinu, Brazil, Europsku Uniju i Južnoafričku Republiku.

Proizvodnja pšenice također bi se trebala smanjiti zbog očekivanog pada proizvodnje u Ruskoj Federaciji nakon iznimnog prošlogodišnjeg uroda. U svijetu bi tako ove godine trebalo biti proizvedeno ukupno 746,6 milijuna tona pšenice, 1,5 posto manje u odnosu na iznadprosječnu prošlogodišnju razinu.

Potražnja za žitaricama trebala bi pak prema novoj FAO-ovoj prognozi dosegnuti rekordnih 2,626 milijardi tona, što je za 0,6 posto više nego u prethodnoj sezoni.

Pritom bi potražnja za pšenicom trebala porasti 0,8 posto a glavni motor povećanja ukupne potražnje za žitaricama trebao bi biti 2,8-postotni skok potražnje za kukuruzom, na rekordnih 615 milijuna tona, u čemu bi trebali prednjačiti Kina i Južna Amerika.

To bi značilo da će na kraju sezone u 2019. godini zalihe žitarica biti manje za 2,7 posto nego na početku sezone i kliznuti na 735,5 milijuna tona, što u FAO-u pripisuju ponajviše očekivanom smanjenju zaliha kukuruza u Kini.

Zalihe pšenice trebale bi porasti za 0,8 posto, na 279 milijuna tona, budući da bi njihovo nastavljeno povećanje u Kini trebalo nadmašiti pad u nizu velikih izvoznica, uključujući EU i SAD.

Obujam međunarodne trgovine žitaricama trebao bi se u sezoni 2018/2019. smanjiti za skromnih 0,6 posto u odnosu na očekivani rekord u protekloj sezoni i kliznuti na 406 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u.