FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u travnju za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 168 bodova. U odnosu na prošlogodišnji travanj njegova je vrijednost viša 10 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene šećera, iskazane u padu odgovarajućeg indeksa za 9,1 posto na mjesečnoj razini, a uteg im je bila velika izvozna ponuda iz Brazila u kontekstu kontinuirano slabe potražnje.

Indeks koji mjeri cijene biljnih ulja pao je 3,9 posto u odnosu na ožujak, pritisnut slabljenjem potražnje za palminim uljem i očekivanjima odličnog uroda soje na velikim zasijanim površinama u Južnoj i Sjevernoj Americi.

Osjetno su niže u travnju u odnosu na prethodni mjesec bile i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 3,1 posto, s obzirom na vrhunac proizvodne sezone na sjevernoj hemisferi.

Cijene žitarica pale su u travnju 1,2 posto u odnosu na ožujak pod utjecajem nižih cijena pšenice.

Meso i mesne prerađevine jedina su kategorija prehrambenih proizvoda u kojoj je zabilježen rast cijena u travnju, za 1,7 posto u odnosu na ožujak, zahvaljujući poskupljenju svinjetine u kontekstu snažne potražnje u Europskoj uniji i pojačanog izvoza u Kinu, utvrdili su u FAO-u.

Proizvodnja žitarica na razini prošle godine

U odvojenom je izvješću FAO danas procijenio da bi ove godine trebalo biti proizvedeno 2,598 milijardi tona žitarica, čime su neznatno povisili procjenu iz travnja. Brojke ujedno pokazuju da bi proizvodnja trebala biti na razini prošlogodišnjeg rekorda.

U FAO-u napominju kako je blago povišena procjena rezultat očekivanja veće proizvodnje kukuruza, od 1,054 milijardi tona, što je 0,3 posto više no što su predviđali u travnju, a kao razlog navode podignutu procjenu proizvodnje u Brazilu.

Proizvodnja pšenice trebala bi biti smanjena za 2,6 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord i iznositi 740 milijuna tona. U FAO-u objašnjavaju da bi manje zasijane površine u Australiji, Kanadi, Ruskoj Federaciji trebale prevagnuti nad većim zasijanim površinama u Europskoj uniji, Indiji i Maroku.

Potražnja za žitaricama u 2017/2018. godini procijenjena je na 2,595 milijardi tona, što bi značilo da će biti jedan posto viša nego u prethodnoj sezoni.

Pritom bi potražnja za pšenicom trebala biti nešto niža no što su u FAO-u procijenili u travnju i iznositi 731 milijun tona, zbog prognozirane manje upotrebe te žitarice u stočnoj hrani s obzirom na obilnu ponudu žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, poput kukuruza.

Time bi se globalne zalihe na kraju sezone 2017/2018. trebale izjednačiti s razinom na početku sezone, iako uz donekle izmijenjenu strukturu. Tako bi zalihe žitarice trebale porasti za 3,3 posto i dosegnuti novi rekord od 247,6 milijuna tona, dok bi zalihe žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, poput kukuruza, trebale pasti za gotovo 20,5 milijuna tona.

U FAO-u procjenjuju i da bi se obujam međunarodne trgovine pšenicom i ostalim žitaricama trebao smanjiti za 2,2 posto, na oko 386 milijuna tona. Isti postotni pad trebao bi biti zabilježen i u međunarodnoj trgovini pšenicom, čiji bi se obujam trebao smanjiti na 170 milijuna tona.

EU bi pritom trebao ponovo od Rusije preuzeti titulu najvećeg izvoznika pšenice u svijetu, uz procijenjeni izvoz od 29,7 milijuna tona, što je milijun tona više no bi trebala izvesti Rusija, izračunali su u FAO-u.