Nagađa se da je rast cijena samo jednim dijelom posljedica subvencioniranih stambenih kredita koji su podigli čitavo tržište nekretnina, te da je ove značajne pomake uglavnom izazvao rast tržišta kratkoročnog najma u turističkoj sezoni, prvenstveno u dalmatinskim gradovima, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Stanje je alarmantno za obitelji koje na dulje žele unajmiti stan na moru, dok studenti hvataju turističku nisku sezonu, ali ipak uz više cijene.

Muka za obitelji

"Najam u Zagrebu je u punom jeku, kao i svake godine u ovo vrijeme, već su otišli manji stanovi, a ostali su jako veliki. Najviše se traže manji i srednje veliki dvosobni stanovi, i u toj kvadraturi cijena je u prosjeku otišla gore za četvrtinu. Stan od 40 kvadrata koji je lani bio 300 eura sad je 400 eura", doznajemo u Rivalitas nekretninama. U Zadru je ostalo jako malo stanova za dugoročni najam, time se bave oni kojima se ne da imati posla s turistima. Ana Marcelić, licencirana agentica za nekretnine otkriva da je najam stanova koji su ranije bili po 300 eura mjesečno sad skočio na 450 eura u prosjeku.

"Cjelogodišnji najam jako teško je naći, uglavnom je to od listopada do lipnja, kad se dugoročni prebacuje na kratkoročni najam turistima. Stoga je jedino moguće iznajmiti studentima, kojima pašu termini, a obitelji su u velikim problemima, jer ih izbacuju iz stanova s početkom sezone", pojašnjava Marcelić. Split je prvi imao najveći bum privatnog smještaja s trendom iseljavanja stanovnika za vrijeme ljetne sezone, što se sad događa na zadarskom poluotoku, pa se u Splitu cijene dugoročnog najma nisu tako drastično mijenjale, uz rast od 15-tak posto.

"Međutim, u Splitu je gotovo nemoguće pronaći stan za dugoročni najam na više od deset mjeseci, što također predstavlja velik problem svima osim studenata, koji uglavnom popunjavaju apartmane van sezone", kažu nam iz splitske agencije Anastazia. Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu ističe kako rast cijena najma pa i kupnje nekretnina ima vrlo snažan utjecaj na živote građana, jer ne samo da poskupljuje život u gradu, nego utječe i na osobne odluke o obrazovanju i zaposlenju.

"Prvo se može negativno odraziti na akumulaciju ljudskog kapitala, kao što je slučaj studenata u primorskim gradovima, dok se potonje može negativno odraziti na ponudu rada, posebice u slučaju sezonskih radnika i ponovo primorskih gradova", pojašnjava Tkalec.

Veća kreditna izloženost

Ističe da, u slučaju da cijene nastave rasti iznad realne vrijednosti najma, moguće je stvaranje balona na tržištu nekretnina. Naime, investitori tu vide priliku za ulaganje, što dovodi do rasta potražnje za nekretninama na traženim lokacijama.

Rast potražnje dovodi do rasta cijena, što vuče veću kreditnu izloženost koja se može negativno odraziti i na financijsku stabilnost bankarskog sustava. Tkalec smatra da je potrebno provesti detaljnu analizu tržišta te razmisliti o eventualnim mjerama regulacije, kao što su prvenstveno jačanje formalizacije odnosa najmodavac-najmoprimac, poticanje izgradnje studentskih domova na obali, pa i propisivanja najviše cijene najma, po uzoru na neke europske zemlje.