Europska komisija smanjila je u četvrtak procjenu pada hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu na minus 0,5 posto, dok je za ovu godinu zadržala ranije prognoze o izlasku iz recesije s marginalnim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast 1 posto.

Komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojima procjenjuje pad hrvatskog gospodarstva u prošloj godini od 0,5 posto, dok je u jesenskim prognozama procjena pada iznosila 0,7 posto. Ove godine Komisija predviđa izlazak iz recesije s malim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu rast od 1 posto, dok je u jesenskim prognozama za sljedeću godinu predviđala rast od 1,2 posto.

Ove godine Komisija očekuje rast u svim zemljama članicama, ali s velikim razlikama među njima. Najmanji rast prema zimskim prognozama imat će Hrvatska (0,2 posto), a najveći Irska 3,5 posto.

Ovo je prvi put od 2007. godine da se očekuje rast u svim članicama EU-a. Prosječno na razini 28 zemalja članica Komisija ove godine očekuje rast od 1,7 posto, a u 19 zemalja eurozone 1,3 posto. Za sljedeću godinu predviđa se rast od 2,1 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni.

"Hrvatsko gospodarstvo je palo 2014. šestu godinu zaredom, ali je tijekom godine smanjena brzina recesije, što je dovodi do pada od 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema zimskim prognozama, pozitivna potražnja iz inozemstva nije mogla poništiti učinke slabe domaće potražnje, koja je pala zbog pada investicija od 3,6 posto i smanjenja privatne potrošnje od 0,6 posto i javne potrošnje od 2,1 posto", navodi Komisija.

"Kraj hrvatske recesije predviđa se 2015. godine, ali realni BDP rast će skromnih 0,2 posto. Rast domaće potražnje ostat će negativan, kao rezultat daljnjeg pada investicija i javne potrošnje. Predviđa se stagnacija privatne potrošnje budući da negativne negativne učinke slabog tržišta rada i nesigurnost vezanu uz konačno rješenja kredita nominiranih u švicarskim francima u velikoj mjeri poništava pozitivan učinak porezne reforme i niže cijene nafte", navodi Komisija.

Kraj recesije i slabi rast prisuje se isključivo neto izvozu, koji je u prošloj godini snažno rastao (6,1 posto), djelomično zbog jednokratnog učinka ulaska u EU, ponovne uspostave trgovačkih veza s bivšim partnerima iz CEFTA-e i oporavka gospodarstva u susjednoj Sloveniji. Ipak, ove godine se predviđa usporavanje rasta izvoza (2,8 posto), a sljedeće godine ponovno bi se trebao ubrzati (4,7 posto).

"Rizici za procjene rasta uglavnom su negativni zbog nesigurnosti oko fiskalne politike i strukturnih reformi", navodi Komisija.

U 2016. godini Hrvatska bi trebala imati rast od 1 posto zbog povećane domaće potražnje, zahvaljujući u velikoj mjeri investicijama povezanim s EU-om.

Deficit opće države prošle godine trebao bi biti 5 posto, dok je u jesenskim prognozama bio predviđen na 5,6 posto. Ove godine deficit se predviđa u visini od 5,5 posto BDP-a, jednako kao i u jesenskim prognozama, a sljedeće godine trebao bi se još povećati na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a sljedeće 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto. Te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Prošle je godine zaustavljen nakon niza godina pad stope zaposlenosti, koji će stagnirati i ove godine, a sljedeće godine bi treba blago porasti za 0,5 posto.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za prošlu se godinu procjenjuje na 0,2 posto, ove godine trebala bi pasti 0,3 posto, a sljedeće blago rasti na 1 posto.