Bruto inozemni dug Republike Hrvatske na kraju veljače ove godine iznosio je 42,4 milijarde eura (isključujući kružna izravna ulaganja), odnosno 0,6 milijardi eura manje nego na kraju prošle godine, pokazuju podaci iz najnovijeg Biltena HNB-a.

Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke, a u nešto manjoj mjeri i država, a stanje se inozemnih obveza ostalih domaćih sektora u istom razdoblju blago povećalo. Inozemni dug banaka u siječnju 2010., nakon kratkotrajnog povećanja duga u prosincu prošle godine, ponovo se smanjio, i to za 0,5 milijardi eura. Pritom su se spomenute promjene ogledale ponajprije u stanju duga banaka na osnovi gotovine i depozita, a u manjoj mjeri i kratkoročnih kredita, navode iz središnje banke. U veljači, pak, nije bilo znatnijih transakcija, pa je udio duga banaka u ukupnom inozemnom dugu pao na manje od 25 posto.

Inozemne obveze ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) uglavnom su stagnirale tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca, što znači da je nastavljen trend prisutan tijekom druge polovine prethodne godine, uz iznimku rujna, kad je zabilježeno nekoliko većih novih zaduženja.

S jedne strane, nebankarske financijske institucije smanjile su svoje inozemne obveze, uglavnom otplatom dugoročnih kredita, dok je, s druge strane, dug poduzeća u većinskom privatnom vlasništvu porastao, pri čemu su se ponovo povećala kašnjenja otplate glavnice na postojeće kredite, navodi se u Biltenu. Manji porast duga zbog novih korištenja dugoročnih kredita ostvarila su i poduzeća u javnom i mješovitom vlasništvu.

Stanje dužničkih obveza s osnove inozemnih izravnih ulaganja (isključujući kružna izravna ulaganja) u prva dva mjeseca 2010. blago je poraslo, pri čemu je glavnina tog povećanja posljedica zaduživanja privatnih poduzeća u siječnju. Pribroji li se dug s osnove izravnih ulaganja koji isključuje hibridne i podređene instrumente banaka dugu ostalih domaćih sektora, ukupan dug ostalih domaćih sektora iznosi nešto manje od dvije trećine ukupnoga inozemnog duga RH.

Nakon što sektor države u siječnju 2010. nije imao značajnijih transakcija, u veljači se inozemni dug ovog sektora smanjio za 0,3 milijarde eura. Do takve je promjene došlo ponajprije zbog otplate euroobveznice izdane 2003. godine u vrijednosti od 500 milijuna eura, ali utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 0,2 milijarde eura, pojašnjavaju analitičari HNB-a.

Promatra li se javni sektor u cjelini, siječanj je obilježen neznatnim smanjenjem inozemnog duga zbog transakcija HBOR-a i javnih poduzeća, dok je njegov primjetljiviji pad u veljači posljedica opisanog kretanja duga središnje države.