U odnosu na listopad 2015. sve sastavnice bruto inozemnog duga su pale, pa je tako dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 29,7 posto, središnje banke 20,7, opće države 6,8, ostalih domaćih sektora 5,2 te dug na temelju izravnih ulaganja za 3,5 posto, navodi se u priopćenju HGK objavljenom u srijedu.

U apsolutnom iznosu, najviše je smanjen dug monetarnih financijskih institucija odnosno banaka, za 2,1 milijardu eura te dug opće države, za 1,1 milijardu eura.

U HGK-u ocjenjuju da je riječ o nastavku razduživanja bankarskog sektora, koji pri skromnoj dinamici kreditiranja tvrtki i stanovništva kontinuirano u zadnja 54 mjeseca smanjuje svoje inozemne obveze, pri čemu je međugodišnji pad u zadnjih 13 mjeseci dvoznamenkast.

I opća država smanjuje svoj inozemni dug zahvaljujući orijentaciji na zaduživanje na domaćem financijskom tržištu, ali i provedbi uspješne fiskalne konsolidacije koja rezultira nižim proračunskom manjkom i manjim potrebama za zaduživanjem, kažu u Komori.

Dodaju da tendenciju razduživanja upotpunjuju ostali domaći sektori, odnosno tvrtke, koje pri padu kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu zaduživanjem u zemlji mogu izbjeći preuzimanje rizika povezanog s inozemnim financiranjem.

U takvim je okolnostima u deset mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 2,8 milijardi eura, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,2 milijarde eura), potom opće države (za 1,1 milijardu eura) i ostalih domaćih sektora (za 0,6 milijardi eura), dok je istodobno povećan inozemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 133,9 milijuna eura) te dug središnje banke (za 9,9 milijuna eura). Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 373,2 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 162,9 milijuna eura).

HGK očekuje zadržavanje sličnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati nižom razinom udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2016. godine u odnosu na kraj 2015. godine. Time će se nakon sedam uzastopnih godina udio bruto inozemnog duga u BDP-u ponovno vratiti na razinu nižu od 100 posto, napominje HGK-ovi analitičari.