Rast britanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj je godini tako usporio na 1,4 posto, s 1,8 posto u 2017. godini, pokazali su u ponedjeljak podaci britanskog statističkog ureda ONS-a.

Među glavnim razlozima usporavanja u statističkom uredu izdvajaju posustale tvorničke aktivnosti i slabiju proizvodnju u automobilskom sektoru.

Britanski izvoz pogođen je slabostima u globalnom gospodarstvu, a dodatni uteg je pojačana zabrinutost potrošača i kompanija zbog izostanka konkretnog plana za razdoblje nakon brexita.

Britanija će iz Unije izaći 29. ožujka ove godine.

Prema podacima ONS-a, rast BDP-a u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca također je usporio na tromjesečnoj razini, na 0,2 posto, s 0,6 posto u prethodnom tromjesečju. Rast je bio nešto slabiji no što je britanska središnja banka Bank of England (BoE) procijenila u prošlom tjednu.

"BDP je u zadnja tri mjeseca u godini usporio, pri čemu je oštro smanjena proizvodnja automobila i proizvoda od čelika, a pad je zabilježen i u graditeljstvu", rekao je statističar u ONS-u Rob Kent-Smith.

U prošlom tjednu je BoE oštro smanjio procjenu rasta za 2019., predviđajući rast BDP-a od 1,2 posto, najslabiji od recesije u 2009. U ranijim su prognozama za ovu godnu prognozirali rast od 1,7 posto.

Zadnjih mjeseci u godini ojačala je zabrinutost da globalno usporavanje pritišće rast u vodećim gospodarstvima, dijelom zbog trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a. U slučaju Britanije na te se probleme nadovezao i brexit.

Trgovinska je razmjena neto srezala stopu rasta britanskog BDP-a u četvrtom kvartalu za 0,1 postotni bod, a sličan negativni utjecaj imao je pad investicija. Samo u prosincu britansko se gospodarstvo smanjilo za 0,4 posto, najviše od ožujka 2016. godine, pokazuju najnoviji statistički podaci.

Stagnacija poslovnih ulaganja nakon referenduma

Ulaganja kompanija smanjila su se u četvrtom kvartalu za 3,7 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći pad od prva tri mjeseca 2010. kad je Britanija izašla iz recesije.

Potrošnja kućanstava, koja je pružila neočekivano snažan poticaj rastu sredinom godine, ostala je snažna i na kraju godine, uz stopu rasta od 1,9 posto u odnosu na godinu ranije.

Poslovna ulaganja pak u cjelini gledano stagniraju od britanskog referenduma o izlasku iz EU-a u lipnju 2016. godine, što je po mišljenju središnje banke razlog stagnacije produktivnosti u gospodarstvu.

BoE predviđa pad ulaganja kompanija i kućanstava u ovoj godini te upola slabiji rast izvoza. Samo u prosincu britanski je manjak u robnoj razmjeni sa svijetom iznosio 12,1 milijardu funta.

Odvojeno je danas objavljeno istraživanje Centra za gospodarske rezultate pri London School of Economics pokazalo da je referendum iz 2016. potaknuo britanske tvrtke na veća ulaganja u druge članice EU-a, vjerojatno na štetu potrošnje u matičnoj zemlji.

Ishod referenduma rezultirao je 12-postotnim povećanjem izravnih britanskih ulaganja u EU od sredine 2016. do rujna 2018. godine, pokazala je ta studija.

To predstavlja povećanje od oko 8,3 milijardi funta, u potpunosti koncentrirano u uslužnom sektoru.

Premda autori ne mogu biti sigurni bi li taj iznos inače bio utrošen u Britaniji, pozivaju se na rezultate anketa među poslovnim čelnicima i medijska izvješća koja upućuju upravo na takav zaključak.

Istraživanje je pokazalo i da su transakcije investicija iz EU-a u Britaniju smanjene za 11 posto, na oko 3,5 milijardi funta.

"Podaci pokazuju da je zbog brexita Britanija postala manje atraktivnom za ulaganja. Manja ulaganja štete ekonomiji i znače da će britanskim radnicima biti uskraćene prilike za novo zaposlenje", smatra Thomas Samson, jedan od autora istraživanja.

Istraživanje je pokazalo i da britanski referendum nije imao većeg utjecaja na investicije britanskih proizvodnih kompanija u druge zemlje EU-a.

"To navodi na zaključak da tvrtke očekuju da će brexit povećati trgovinske barijere više za sektor usluga nego onaj proizvodnje", zaključili su autori.