S obzirom da državni proračun za 2011. godinu nije donio ništa od očekivanih reformskih poteza, u ovotjednim analizama PBZ se osvrnuo na nedavno objavljenu analizu The Mirrlees Reviewa "Reforma poreznog sustava 21. stoljeća".

The Mirrlees Review okuplja grupaciju međunarodno priznatih stručnjaka s područja porezne politike pod okriljem Instituta za fiskalne studije (Institut for Fiscal Studies) koji su okupljeni kako bi identificirali karakteristike dobrog poreznog sustava, procijenili u kojoj mjeri porezni sustav UK-a odgovara tim postavkama, odnosno predložili na koji način reformirati postojeći porezni sustav kako bi se približio tim idealnim postavkama.

Časopis The Economist objavio je krajem prošlog tjedna analizu The Mirrlees Reviewa, a kompletno izvješće može se pronaći na stranicama Instituta za fiskalne studije na http://www.ifs.org.uk/mirrleesReview.

Iako je teško reći postoji li i koje je optimalno vrijeme kada se porezne reforme provode, trenutna globalna financijska i gospodarska kriza dovela je do neplaniranog pada poreznih prihoda praćenog istovremenim rastom rashoda (kroz razne poticajne mjere usmjerene bilo gospodarstvu bilo spašavanju posrnulog financijskog sektora) te će u takvom okruženju rastućeg fiskalnog manjka mnoge zemlje posegnuti za reformama poreznog sustava. The Mirrlees Review upravo poziva vlade da u predstojećim reformama poduzmu korak više.

Teorijske postavke dobrim poreznim sustavom smatraju onaj koji je progresivan (veći teret snose bogatiji), ne diskriminira dohotke s obzirom na njihovo porijeklo i koji je jednostavan. The Mirrlees Review analizirao je britanski porezni sustav obzirom na ove tri postavke i zaključio da njihov porezni sustav karakterizira "bućkuriš poreznih stopa, nedostatak koherentne vizije porezne baze te arbitrarna diskriminacija različitih vrsta ekonomske aktivnosti". "Zvuči poznato?", pitaju se iz PBZ-a.

Na prvi pogled, progresivnost poreznog sustava postiže se različitim poreznim stopama, što je dijelom u suprotnosti sa načelom jednostavnosti.

The Mirrlees Review daje prijedlog kako izbjeći ovu zamku: smisao je da porezni sustav u cjelini bude progresivan, a ne da svaki porezni oblik za sebe bude progresivan. Jednostavan primjer daje nam analiza poreza na dodanu vrijednost. Naime, diferencirana ili nulta stopa PDV- a na neke proizvode iskrivljuje potrošački odabir, dok bi njeno ukidanje dovelo do regresivnosti PDV-a.

Stručnjaci međutim smatraju da je daleko bolje imati neiskrivljeni odabir potrošača, a redistributivnu ulogu poreznog sustava provesti kroz porez na dohodak. Naime, u slučaju da ukine nultu/ diferenciranu stopu PDV-a te nadoknadi gubitak ugroženim skupinama stanovništva, britanska bi vlada ostvarila neto dobitak od oko 3 mlrd £. Trenutno je Danska primjer jedne od najredistributivnijih zemalja svijeta i njen porezni sustav počiva više-manje na navedenim načelima. Kao što znamo Hrvatska takoñer ima nultu stopu PDV-a (uvedenu krajem 1999. godine) koja će uskoro uslijed procesa pristupanja EU biti zamijenjena diferenciranom nižom stopom (opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je 23%, dok diferencirana u EU ne smije biti niža od 5%).

Općenito gledajući, izravni porez na dohodak i socijalni transferi sasvim su dovoljni alati za postizanje redistributivnih ciljeva te nije potrebno da svi porezi budu progresivni ukoliko je sustav kao cjelina progresivan.

Izvješće se bavi nizom poreznih oblika i predlaže zanimljive reforme ne zanemarujući političku osjetljivost istih navodeći da elementi optimalnog poreznog sustava ionako već postoje u nekim zemljama.

Zanimljivo je, a i to je jedan od razloga zašto smo odabrali pisati ovu temu, da izvješće navodi Hrvatsku i Belgiju kao primjer zemalja u kojima se koristio ili se koristi koncept zaštitne kamatne stope u sustavu poreza na dobit. Zaštitna kamata je svojevrsna porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome valorizira "cijena uloženog kapitala" u poslovnom procesu, dakle ona je odbitna stavka u postupku utvrñivanja osnovice poreza na dobit. Primarna svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost.

S obzirom da je kod dužničkog financiranja plaćena kamata priznata kao rashod, nepostojanje zaštitne kamatne stope (vlasničko financiranje) automatski stvara pristranost prema dužničkom financiranju. The Mirrlees Review upravo zagovara uvoñenje zaštitne kamatne stope kako bi se ta pristranost uklonila.

Očigledno je dakle da su neka naša porezna rješenja bila "ispred svog vremena", ali, kao što se često u takvim slučajevima i dešava, vrlo su brzo ukinuta u svrhu kratkoročne proračunske politike. Možda iz ovog nešto i naučimo pa u budućnosti prije nego se prihvatimo ad hoc izmjena poreznog sustava pročitamo sveobuhvatne analize poput opisanog The Mirrlees Reviewa i temeljitije razmislimo o promjenama koje predlažemo.