U svibnju je četvrti uzastopni mjesec bruto inozemni dug porastao na mjesečnoj razini. Prema podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju promatranog mjeseca iznosio 46,3 mlrd. eura, što je za 455 mil. eura ili 1% više nego na kraju travnja. S obzirom na rast u razdoblju od veljače do svibnja, stanje vanjskog duga više je nego na kraju prošle godine za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 3,2%. Tome je najviše pridonio rast duga države od 955,8 mil. eura čemu je velikim dijelom pridonijelo izdanje euroobveznice u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura) u travnju. Dug središnje države na kraju je svibnja iznosio 9,5 mlrd. eura, što je 20,5% ukupnog inozemnog duga. Javna nefinancijska trgovačka društva smanjila su inozemni dug u prvih pet mjeseci ove godine za 236 mil. eura (-4,9%). Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava gotovo stagnira. Na kraju svibnja iznosio je nešto manje od 11 mlrd. eura, što je za 1,1% više nego na kraju prošle godine.

Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na svibanj prošle godine ukupan inozemni dug manji je za 1,5 mlrd. eura (-3,2%). Tome je najviše pridonijelo smanjenje duga kreditnih institucija za 2,3 mlrd. eura (na 9,5 mlrd. eura). Ipak, u prva četiri mjeseca ove godine vidljivo je usporavanje razduživanja kreditnih institucija s obzirom da je stanje njihovog duga na kraju svibnja bilo za blagih 83,9 mil. eura ili 0,9% više nego na kraju prošle godine.
U ovoj godini očekujemo nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga uz izdanje euroobveznice u travnju i potencijalno još jedno izdanje do kraja godine. I velika bi poduzeća mogla iskoristiti razmjerno povoljnu situaciju na inozemnim tržištima za podmirenje domaćih obveza. Razduživanje bankarskog sektora trebalo bi se usporiti.