Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u srpnju je zabilježila blagi pad u odnosu na lipanj. Na kraju srpnja ukupna je aktiva iznosila 89,05 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 89,04 mlrd. kuna, što je za 533,6 mil. kuna manje nego na kraju lipnja (-0,6%). Na godišnjoj je razini inozemna aktiva viša za 1,8 mlrd. kuna (2,0%), a u odnosu na kraj prošle godine za 4,3 mlrd. kuna, odnosno za 5%.
Rast inozemne aktive HNB-a u prvih sedam mjeseci ove godine posljedica je prije svega priljeva deviza od inozemnog zaduženja države izdanjem euroobveznice u vrijednosti 1,5 mlrd. dolara u travnju, odnosno kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice. Tako je iz bilance HNB-a vidljiv porast oročenih depozita u stranim bankama od 7,2 mlrd. kuna u travnju u odnosu na ožujak. Isto je tako vidljivo da je država dio sredstava deponirala na računu kod HNB-a. S druge strane prodaja deviza poslovnim bankama utjecala je na smanjenje međunarodnih pričuva.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga međunarodne pričuve HNB-a u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja prvog tromjesečja iduće godine. Uz to, prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od oko sedam mjeseci (minimalno optimalna razina je tri).