Nakon rasta u svibnju, u lipnju je bruto inozemni dug zabilježio blagi pad na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju lipnja iznosio 45,1 mlrd. eura, što je za 121,1 mil. eura, odnosno za 0,3% više nego na kraju svibnja.

U odnosu na kraj 2012. godine bruto inozemni dug je porastao za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 3%. Promatrajući prema sektorima, tome je najviše pridonio javni sektor, odnosno država s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 6,2% niži nego na kraju 2012. godine. Inozemni dug države na kraju je lipnja iznosio 9,4 mlrd. eura, što je za 864,9 mil. eura, odnosno za 10,1% više nego na kraju prošle godine. Pri tome je rast najvećim dijelom generiran u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura). Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,4%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8 posto. I financijski je sektor u prvoj polovini godine povećao bruto inozemni dug za 171,1 mil, eura odnosno za 1,3 posto. Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava stagnira. Na kraju lipnja iznosio je 10,9 mlrd. eura, što je za 0,1% više nego na kraju prošle godine.

U ovoj godini očekujemo nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga uz izdanje euroobveznice u travnju.