Poboljšanja na tržištu rada

Banke će, kažu, nastaviti ubrzano prodavati loš portfelj te će udio loših kredita za poduzeća pasti na 21 posto do 2018. Donedavno je, podsjećamo, bio veći od 30 posto. Istodobno će se poboljšati i otplata kućanstava čiji će se udio loših kredita spustiti ispod 10 posto u 2018., zahvaljujući nižim ratama nakon konverzije švicaraca i poboljšanjima na tržištu rada. Izvješće oporavak bankarskog sektora stavlja u kontekst povratka gospodarskog rasta u Hrvatskoj, no pozicionira ga nešto skromnije od prognoza s kojima su ovih dana izlazile hrvatske i inozemne financijske institucije, od 1,9 do dva posto u razdoblju od 2016. do 2018. U sljedeće dvije godine očekuju i pad nezaposlenosti na 13 do 14 posto, no povratak rasta kredita po stopi od jedan do dva posto dogodit će se, drže, tek 2017. ili 2018. Ove će godine krediti zbog efekta konverzije još padati, i to u dvoznamenkastom postotku za kućanstva (14 posto). Oporavak će potaknuti povećanje domaće potrošnje, a prvo će se osjetiti u nenamjenskim kreditima, već u ovoj i sljedećoj godini po stopi od jedan do dva posto, a u 2018. od tri do četiri posto. Jednak tempo oporavka prognoziraju i za kredite poduzeća, no mnoga će, smatraju, iskoristiti mogućnost jeftinijeg zaduženja u inozemstvu. Rast depozita će, pak, i dalje usporavati zbog niskih kamata, a omjer kredita i depozita spuzati ispod 100 posto.

Manje razlike sjevera i juga

Ovo je prva godina u kojoj su se počele smanjivati razlike između sjevera i juga regije, uz ponovnu profitabilnost poslovanja za većinu od 50-ak vodećih banaka. Banke u regiji ostvaruju bolje rezultate od banaka eurozone, što uključuje i veći povrat na vlastiti kapital (ROE) i veći rast kredita - zaključuje jedan od autora studije, Juraj Moravek, partner u Deloitteovu odjelu revizije. Premda bankarskom sektoru eurozone sljedeće dvije godine prognozira sporiju ekspanziju, srednjoeuropskim bankama posao će, kaže, ići bolje. No sve ih očekuje rad na pronalaženju novog smjera poslovanja, drukčijeg od onog prije krize.