HBOR radi na osnivanju milijardu kuna vrijednog fonda za kreditiranje tvrtki izašlih iz predstečajnih nagodbi, koje poslovne banke ne žele kreditirati zbog previsokog rizika.

Tisuće tvrtki ulaskom u predstečajne nagodbe za dlaku su izbjegle bankrot i kupile vrijeme, no ne promijene li banke stav prema "preživjelima", njihova propast prilično je izgledna, jer nova sredstva za financiranje poslovanja od banaka dobiti neće, piše Poslovni dnevnik.

Da će zatvoreni izvori financiranja preko ruba gurnuti tek spašene tvrtke, prepoznala je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja je pravo zato pokrenula inicijativu da se osnuje fond od milijardu kuna za njihovo daljnje financiranje. U fond bi banka uplatila 100 milijuna kuna, a ostatak privatni investitori i međunarodne razvojne institucije, piše Poslovni. No, više detalja o tom planu ne daju.

Takvim tvrtkama, čak i onima koje su uspješno zaključile nagodbu, praktički je nemoguće doći do novih kredita jer ih banke tretiraju kao klijente najviše rizičnosti. Pritom nema veze je li tvrtka ranije bila klijent te banke ili ju je financijski pratio drugi kreditor, presuda je identična: riječ je o nepoželjnu klijentu.

Nagodbe su za banke sistemski rizik

"Ako dužnik, a ne vjerovnik, inicira proces otpisivanja dugova, što je slučaj s predstečajnim nagodbama, automatski se svrstava među visokorizične klijente. Priča bi bila ista da je reprogram ili otpis inicirao vjerovnik", kaže jedan dobro upućeni bankar čijoj banci "ne pada napamet kreditirati tvrtke u predstečajnim nagodbama".

Nagodbe su izniman sistemski rizik za domaće banke. U postupku je gotovo 6400 tvrtki s gotovo 50.00 zaposlenih koje su prijavile više od 56,5 milijardi kuna potraživanja.

Dok kritičari smatraju da su nagodbe savršeno razvijen sustav prijevara, kontroverzno opraštanje dugova po fleksibilnim kriterijima Vlada brani agumentom da bi bez njih nelikvidnost dosegnula i deset milijardi eura. Vjetar u leđa Banskim dvorima daje i podrška Međunarodnog monetarnog fonda i EK, no naš sugovornik smatra da iza međunarodne potpore leži sasvim drugi set razloga.

"Generalno, domaće tvrtke u pravilu su prezadužene. Njima ne trebaju novi krediti jer je to bacanje novaca u vjetar već im treba kapitala. S obzirom na to da ga u Hrvatskoj nema, za očekivati je da ga mogu dobiti iz inozemstva, odnosno da ih preuzme inozemna konkurencija kojoj odgovara otpisivanje dugova i završetak nagodbi", smatra.

Bankari: Uprave ne bi trebale preživjeti predstečajnu nagodbu

I guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je rekao da sustav boluje od niza dječjih bolesti koje bi trebao riješiti. "Najvažniji problem je što se uprava dužnika, odnosno oni koji su doveli poduzeće u probleme, sama bira koje dugove priznaje u postupku", rekao je Vujčić.

Bankari na to dodaju i svoje zamjerke; postupci traju predugo, isti ljudi koji su tvrtke doveli u probleme ostaju u menadžmentu, utjecaj na likvidnost je upitan, vjerovnici su izloženi nesigurnosti, a udio loših kredita nezaustavljivo raste.