"Moramo naučiti kako se razvija i štiti domaća proizvodnja. Ulaskom u EU hrvatsko se tržište nekritički otvorilo robama iz Europske unije, ali su tržišta EU-a i dalje ostala čvrsto zatvorena za nas" rekao je Darinko Bago, predsjednik Uprave končar Elektroindustrije.

Bago se pohvalio kako u Končaru rade proizvode izrađene po međunarodnim standardima, koji vrijede i za Europsku uniju, a zemlje Europske unije vrlo su zatvorene za niz svojih proizvoda i forsiraju vlastite proizvođače.

"To se u nas zna, ali se javno previše ne priča o tome. Mnoge zemlje EU-a toliko u prvi plan stavljaju domaće proizvođače da se to odražava na cijenu za 13 do 15 posto. Poznato je da nije najniža cijena element koji je presudan kao što je to u Hrvatskoj. I to je logično što se radi u Uniji, jer je riječ o proizvodu koji se koristi tijekom 20, 30 godina. Ako ne znate koliko ćete ga dugo koristiti, koliko će vas koštati servisiranje, kada će netko doći na servis, kakva su rješenja primijenjena, koliko su ona inovativna, pa se nakon dvije godine to što imate ugrađeno prestane proizvoditi, pa nakon sljedećih sedam godina više ne možete nabaviti taj dio..., dakle, najniža cijena nije najvažnija", tumači jedan od najdugovječnijih domaćih predsjednika Uprave.

Kraj stagnacije u Hrvatskoj tek 2016.

U sljedeće dvije godine u Hrvatskoj se ne nada nekim velikim poslovima, zbog ekonomske stagnacije nastavljaju se više okretati stranom tržištu. Kaže da je srednjoročni plan za Končar EI rađen tijekom 2013. godine, uvažavajući pretpostavku rasta hrvatskog BDP-a od 1,3 posto u 2013., no on se, kao i još nekoliko makroekonomskih pretpostavki, nažalost, nije ostvario.

Uza to, računaju na činjenicu da će nakon dugotrajnog pada BDP-a napokon doći i do rasta i procjenjuju da bi 2014. i 2015. u Hrvatskoj trebale biti godine stagnacije, a u 2016. i nadalje trebalo bi doći do značajnijeg rasta.

Sukladno tome u iduće se dvije godine planiraju što više okrenuti međunarodnom tržištu na kojem se prognozira rast po stopi od 3,5 posto godišnje. Istodobno, bili bi neodgovorni, kaže Bago, da ne računaju na razvoj domaćeg tržišta. Za puni efekt rasta koji očekuju u tom razdoblju trebaju rasti i Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske željeznice, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, kao i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, pojašnjava.

Otvaraju vrata izvoza malim hrvatskim tvrtkama

Bago kaže da je Končar zapravo najveći projekt malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Domaći partneri putem suradnje s Končarom izvoze po najvišim standardima kvalitete koja zahtijevaju inotržišta i to bez ikakvog napora da se sami probijaju na strano tržište.

Mala poduzeća su, što se dinamike proizvodnje tiče, puno fleksibilnija tako da u suradnji s njima lakše podnose oscilacije u proizvodnji koje se osobito događaju u investicijskoj izgradnji. Najbolji je primjer proizvodnja tračničkih vozila, gdje je u vrlo kratkom roku Končar morao napraviti 140 tramvaja, onda se obujam posla smanji pa se počnu graditi vlakovi itd.

Slične probleme imaju i drugi europski proizvođači i rješavaju ih na sličan način.