Makroekonomist dr. Ante Babić, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika i tajnik Udruženja stranih investitora u Hrvatskoj, smatra da bi u drugoj polovici sljedeće godine Hrvatska konačno mogla početi izlaziti iz aktualne gospodarske krize, a ne očekuje ni potrese i rezove zbog procedure smanjivanja prekomjernog deficita.

U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju Babić ističe kako će dogodine biti šesta godina krize u Hrvatskoj, a recesije traju po sedam godina. Uz to, budući da rastu njemačko, američko i španjolsko gospodarstvo, kao i gospodarstva u okruženju, sve navedeno će se odraziti i na nas, doduše ne odmah nego u drugoj polovini 2014. i na njezinu kraju.

- Mislim da će 2015. biti kraj krize. Koristi bi nam mogle donijeti i stvari o kojima se ne razmišlja. Ulaskom u EU naša se roba više u svijetu ne izvozi s oznakom Made in Croatia nego Made in EU i to je bonitet kakav prije nismo imali i koji znači na nekim velikim tržištima poput indijskog. Ulaskom u EU-u dobili smo mogućnost koristiti njezine ugovore o trgovini s Kanadom, Korejom i Meksikom, a u tijeku su pregovori EU-a s SAD-om. Na sve to prije nismo mogli računati - kaćže Babić.

Optimistički smatra kako neće biti problema niti oko procedure smanjivanja prekomjernog deficita.

- Dobili smo od Europske komisije laku priču, to nije pretjerana fiskalna konsolidacija deficit od 5,5 posto dogodine spustiti na 4,6 posto, što znači oko tri milijarde kuna, a do kraja 2016. spustiti na 2,7 posto. Sve se to da namaknuti privatizacijom jer će sredstva od nje po uputama komisije ići za smanjenje deficita - smatra Babić koji smatra da se novac može namaknuti monetarizacijom autocesta, privatizacijom Croatia osiguranja, naknadom od koncesije za zagrebačku zračnu luku, ali i kako država ima udjele u 150 tvrtki, a od toga nekih stotinjak firmi može prodati.

Navodi i kako bi dolazak MMF-a automatski rejting zemlje vratio u investicijski, dobili bismo tri do četiri milijarde dolara po tri posto kamate, koje sada plaćamo devet posto. Osim toga, zaključuje babić, mogli bismo odmah po dolasku MMF-a izdavati obveznice ne po devet posto nego po šest ili sedam posto.