MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao više od 1,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju skliznule između 0,1 i 1,3 posto.

Azijske su burze pod pritiskom jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, drugi dan zaredom, što je posljedica odluke američke središnje banke da će nastaviti s povećanjem kamata i u idućoj godini, premda nešto usporenijim tempom nego što je nedavno procjenjivala.

U srijedu je Fed, po četvrti put ove godine, povećao ključne kamate za 0,25 postotnih bodova i poručio da će zbog nestabilnosti na financijskim tržištima i usporavanja rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini kamate povećati u dva navrata, a ne u tri, kako je procjenjivao prije.

Poručio je, također, da će nastaviti sa smanjivanjem bilanci, koje su nagomilane zbog dugogodišnjeg otkupa obveznica tijekom i nakon financijske krize.

To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog slabljenja globalnog gospodarstva i inflacijskih pritisaka Fed značajnije usporiti, pa možda čak i prekinuti ciklus povećanja kamata i smanjivanja bilanci.

Nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeksu prijeti najveći kvartalni gubitak od izbijanja financijske krize 2008. godine, s obzirom da je trenutno u minusu oko 15 posto u odnosu na kraj trećeg tromjesečja.

Nasdaq indeks, koji je pun dionica tehnoloških tvrtki, u minusu je, pak, 19,5 posto u odnosu na svoju prethodnu najvišu razinu, što znači da je na korak do tržišta ′medvjeda′.

„Radi se o nastavku prodaja od prethodnoga dana. Tržište, koje je ionako pod utjecajem usporavanja rasta gospodarstava, jednostavno je pokolebano zbog cjelokupnog aspekta normalizacije bilanci Feda", kaže Michael O′Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Loše raspoloženje na burzama posljedica je također rizika od privremenog prekida rada dijela američkih državnih službi jer se republikanci i demokrati u Kongresu ne uspijevaju dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godinu dana.

Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom.

„Negativni zamah ključni je faktor ponašanja investitora", kaže Michael McCarthy, strateg u tvrtki CMC Markets.

Zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima, pod pritiskom su i cijene nafte.

Jutros su, doduše, ponešto porasle, no to je samo posljedica korekcije nakon što su jučer potonule oko 4 posto.

Jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla 38 centi, na 46,25 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 30-ak centi, na 54,65 dolara.

A zbog nesigurnosti na tržištima dionica, na valutnim su tržištima ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,48 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,99 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 112,50 na 111,40 jena, blizu najniže razine u tri mjeseca.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1445 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1380 dolara.