Po podacima DZS-a, bruto domaći proizvod je u trećem ovogodišnjem tromjesečju porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Najveći doprinos tom rastu, kao i u prethodnih 12 tromjesečja, dala je domaća potražnja, prvenstveno osobna potrošnja koja je ojačala 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kažu analitičari PBZ, napomenuvši da je ipak riječ o najnižoj stopi rasta osobne potrošnje od kraja 2015. godine.

"Povoljna kretanja na tržištu rada, kao i niska inflacija te povoljni uvjeti financiranja i dalje će djelovati poticajno na osobnu potrošnju, a u zadnjem kvartalu možemo očekivati i blago jačanje iste, uslijed pozitivnog sentimenta potrošača vezanog za nadolazeće povećanje plaća u 2019. godini, povezanog s poreznim izmjenama, povećanjem plaća javnih i državnih službi te minimalne plaće", ističe se u analizi PBZ-a, objavljenoj u ponedjeljak.

Rast domaće potražnje u trećem tromjesečju potaknula je i javna (državna) potrošnja, koja je u trećem tromjesečju porasla za 3,9 posto, odnosno po najvišoj stopi od početka 2009. godine, zamjećuju u PBZ.

Dodaju da je tome doprinijela i investicijska aktivnost, koja je s rastom od 3,7 posto ubrzala u odnosu na prvu polovinu godine.

Istovremeno izvoz roba i usluga porastao je za 3,7 posto, pri čemu je izvoz roba ojačao 5,2 posto, a usluga od 2,5 posto, što je ujedno i najsporija stopa rasta izvoza usluga zabilježena u trećem tromjesečju u posljednjih pet godina, zamjećuju u PBZ.

Potaknut rastom domaće potrošnje, uvoz dobara i usluga u trećem je tromjesečju porastao za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba porastao za 4,8 posto, a usluga za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Promatrano prema proizvodnoj metodi, rast bruto dodane vrijednosti (BDV) iznosio je 2,2 posto, nakon 1,9 i 2,3 posto u prva dva tromjesečja, pri čemu je najveći porast BDV-a ostvaren u djelatnosti građevinarstva, za 7,1 posto, što ukazuje na oporavak ove krizom najviše pogođene djelatnosti, navode analitičari PBZ-a.

Istovremeno, BDV u djelatnosti trgovine te smještaju i usluživanju hrane bilježi rast od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok industrija bilježi pad bruto dodane vrijednosti od 1,7 posto, a pritom prerađivačka od 2,1 posto na godišnjoj razini.

"Iako do sada jedini dostupni pokazatelj za zadnje ovogodišnje tromjesečje i nije osobito povoljan - industrijska proizvodnja zabilježila je u listopadu pad od 2,4 posto na godišnjoj razini - niska prošlogodišnja stopa rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju od 2,2 posto - te očekivano jačanje blagdanske potrošnje mogli bi rezultirati sličnom stopom rasta kao u prva tri tromjesečja te bi rast BDP u 2018. godini mogao iznositi oko 2,8 posto, odnosno marginalno više od naše 2,7 postone procjene", zaključuju u PBZ.