Što euro znači za građane Europske unije govori i posljednje istraživanje Eurobarometra. Tu valutu pozitivnom za svoju državu ocjenjuje 64% građana dok njih 75% smatra da je pozitivan za EU u cjelini. Međutim, svega četvrtina smatra da im euro daje osjećaj pripadnosti kao Europljanima. Ti su podaci poslužili su kao svojevrsna polazišna točka dvaju panela čija je tema bila prošlost, sadašnjost i budućnost eura.

Latvija iz prve ruke

Govoreći na panelu "Prvih 20 godina eura: Izvanredno putovanje", potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis prenio je iskustva Latvije, države iz koje dolazi. Kazao je kako je u latvijskoj javnosti provedena opsežna rasprava je li uvođenje eura dobra ideja, a obilježila ju je dužnička kriza u eurozoni koja je u to vrijeme bila aktualna. "Međutim, naglašavali smo da je to bila kriza dijela država eurozone, a ne same zone", istaknuo je Dombrovskis i poručio kako je pridruživanje eurozoni prvenstveno ekonomsko pitanje te je promatrano u sklopu pitanja može li uvođenje eura omogućiti ekonomski razvoj Latvije. Većina Latvijaca danas podržava korištenje eura jer su im. dodaje,vidljive i ekonomske prednosti pridruživanja tom klubu europskih država. Što se tiče proširenja, naglasio je kako je eurozona otvorena i atraktivna ostalim članicama EU.

"Bugarska uskoro ulazi u tečajni mehanizam ERM II, a nadamo se da će je slijediti i Hrvatska", istaknuo je. Govoreći o korijenima Ekonomske i monetarne unije, Charles Grant, direktor Centra za europske reforme je podsjetio da se nakon 1990. jedinstveno europsko tržište pokazalo kao "pun pogodak", pa je taj trenutak iskorišten za produbljenje integracije. Ekonomisti su pritom upozoravali kako slobodan protok kapitala koji je donijelo jedinstveno tržište može destabilizirati tečajeve nacionalnih valuta. Za Jeana-Claudea Tricheta, bivšeg predsjednika Europske središnje banke, euro je povijesni, golemi uspjeh. "Uveli smo vjerodostojnu valutu, koja je izdržala test krize iz 2008., najveće ekonomske krize od završetka 2. svjetskog rata", istaknuo je Trichet.

Tvrdi da je uvjeren u opstanak eurozone, a nedovršenost tog projekta za njega je očekivana jer "za to treba vremena". Reformu eurozone nakon dužničke krize obilježilo je stvaranje bankovne unije, projekta kojem, uz tijela poput Jedinstvenog nadzornog mehanizma i Jedinstvenog sanacijskog mehanizma, nedostaje i treći stup, osiguranje štednih depozita na europskoj razini. Na nedovršenost unije upozorava europski bankovni sektor, smatrajući ga glavnom preprekom za prijeko potrebnu konsolidaciju banaka.

Daniele Nouy, čelnica Jedinstvenog nadzornog mehanizma, smatra da je bankovna unija san koji se ostvaruje. "Cilj nam je učiniti banke sigurnima što je prije moguće", kazala je Nouy. Kakve je rezultate ostvarila i ovakva, krnja bankovna unija, pokazuje podatak da se na njezinu početku u bilancama europskih banaka nalazilo gotovo bilijun eura nenaplativih kredita. Danas je taj iznos smanjen na 650 milijardi eura. "Odlučili smo prijeći rijeku, ali se sada nalazimo usred nje. Moramo izaći u sigurnost obale", slikovita je bila Nouy. A za taj izlazak potrebno je još mnogo toga, čulo se na panelu "Budućnost eura: Izazovne perspektive".

Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomska i financijska pitanja, smatra kako je ključ u osnivanju zajedničkog proračuna eurozone, ali i uklanjanju demokratskog deficita donositelja odluka. S time se nije složila španjolska ministrica gospodarstva Nadia Calvi?o koja smatra da bi se u reformu trebalo ići korak po korak. "Građani ne shvaćaju što daljnja reforma znači, misle da opet štitimo banke", ocijenila je Calvi?o. S time se složila i europarlamentarka Eva Maydell. "Mladi do 24. godine dvotrećinskom većinom podržavaju euro. Zajednička valuta ima mnogo više podrške od same eurozone i europskih institucija", ocijenila je Maydell. Na to je Moscovici odgovorio kako je politika korak po korak poželjna, ali to moraju biti veliki, ambiciozni koraci.

Što kažu poduzetnici

Što euro znači za poduzetnike pojasnio je Philipp Kreibohm, osnivač njemačke tvrtke Home 24. Za njega je euro jedan od najopipljivih znakova europske integracije s velikim prednostima. "Omogućuje nam da prodajemo namještaj na 7 europskih tržišta, a kada kupujemo od dobavljača, vrlo nam je važna stabilnost tečaja međunarodno priznate valute", kazao je Kreibohm koji pozdravlja zahtjeve za pripremljenost gospodarstva uoči ulaska u eurozonu koji se stavljaju pred Bugarsku i Hrvatsku.